Skupština Grada Zagreba primila je na znanje Izvješće o žičari Sljeme s 26 'za' i 17 'protiv', a koje je po hitnoj proceduri stavljeno na dnevni red. U dvosatnoj raspravi mogla se čuti kronologija, kako je projekt - odnosno radovi i oprema, a da se ne zna tko je i zašto to mijenjao praktički preko noći - poskupio za 102 milijuna kuna, pa sve do toga da će žičara u konačnici koštati 753,8 milijuna kuna.
Dinko Bilić, gradski pročelnik za izgradnju grada, u uvodnoj riječi kazao je da je svaka kuna potrošena sukladno izvedenim radovima i propisima te da su mnogi sudionici posljednjih tjedana objašnjavali stavke iz obmanjujućeg filma (objavljen na You Tubeu pod nazivom 'Operacija žičara', op.a.) i da te tvrdnje nisu istinite.
'Sigurnost žičare nije upitna jer da bi se pustila u pogon, moraju proći svi tehnički pregledi koji jamče sigurnost. Bilo bi minimum korektno vjerovati dokumentima potpisanima od strane osoba koje su stručne u svom poslu i jamče svojim imenom i prezimenom u točnost i odgovaraju kazneno pravno, a ne nekim nepotpisanim uradcima koji su imali cilj napraviti kaos i zbuniti javnost. Grad Zagreb će na svojim stranicama po okončanju radova objaviti sve dokumente, uključujući sve uporabne dozvole i konačne podatke o troškovima', kazao je Bilić.
U raspravi po klubovima Renato Petek (nezavisni) kazao je da je žičara zapravo zrcalo stila vođenja grada: od imenovanja savjetnika do izmjene projekta i izbora projektanta. Podsjetio je da su propusti u dokumentaciji utvrđeni 2019. godine, ali da je sve postalo javno tek nakon što je procurio film.
'Mirka Jozić je, kada smo razgovarali, rekla da žičara mora biti realizirana pod bilo koju cijenu', naveo je Petek.
Istaknuo je, čitajući dobivene podatke od Grada, da cijena sa svim troškovima iznosi 753,8 milijuna kuna te da je riječ o šlampavosti vođenja i planiranja projekta na kojem se radilo 13 godina.
Kazimir Ilijaš, u ime kluba HDZ-a, podsjetio je da je žičara bila jedan od amandmana HDZ-a i da je ona potrebna Zagrebu.
'Međutim svjesni smo činjenica koje su došle u javni prostor i dalje stojimo pri tvrdnji da smo za transparentnost poslovanja i financiranja. Sve nepravilnosti mogu se uputiti prema nadležnim tijelima', kazao je Ilijaš.
- Matej Mišić u ime kluba SDP-a podsjetio je da je Bandić govorio da će se žičara financirati iz proračuna, a da je onda prije godinu dana uz pomoć HDZ-a izglasano da se financira kreditom, zbog čega će koštati 122 milijuna kuna više.
'Do prije godinu dana Bandić je govorio da će ići iz proračuna i da će se rebalansima proračuna osiguravati sredstva. To je bila ideja i HDZ-a. Sada samo svjesni toga da je samo 30 milijuna kuna došlo iz proračuna. Zašto se žičara nije financirala putem fondova EU-a? Bi li se mogla financirati iz fondova EU-a pa da joj onda cijena poraste 30 posto? Kako je moguće da žičara košta 19 tisuća eura po metru, a Matterhorn u Švicarskoj, koja je obložena kristalima Swarovski, košta 11,5 tisuća eura po metru? Zašto smo gradili najskuplju žičaru u Europi? Ne znamo koliko će koštati vožnja. Plaćat ćemo je do 2035. godine i pitanje je hoće li se ikada isplatiti', ustvrdio je Mišić.
Vladimir Ferdelji
Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL
Vladimir Ferdelji u ime svog i kluba HSLS-a rekao je da je još prije nekoliko godina ustvrdio da će žičara biti poseban slučaj.
'Sve počinje od projektnog zadatka koji je ucrtao međustanicu. Zašto? To je skuplji model i argumentima se ne može obraniti. Projektanta, izvođača i nadzor izabrala je uprava Grada Zagreba. Vođenje takvog projekta od strane investitora iziskuje stručnjake. Film je izbacio niz podataka i nisu me začudili. Treba se sjetiti zahoda od 11 tisuća kuna po kvadratnom metru. To rade ljudi koji znaju izbjeći zakonske prekršaje, a nas projekti koštaju nekoliko puta skuplje nego što bi trebali', naveo je Ferdelji.
Stanko Kordić (GLAS i HSU) istaknuo je da je Pohorje svoju žičaru dijelom izgradilo iz fondova EU-a, a da Zagreb nije reagirao na vrijeme i zato nije mogao povući sredstva.
'Preživjeli bismo mi cijenu od 250 milijuna kuna, ali ovu od 700 i nešto teško ćemo. Poput pročistača, to će nam biti kamen oko vrata. Pitao sam kako se i više nego udvostručila po pitanju kvadrature donja postaja žičare. Kao je došlo do toga? Tražio sam zapisnik sa sastanka na kojem je to odlučeno. Dobio sam odgovor da zapisnika nema niti je održan takav sastanak. Tko je ovo odlučio? Niti specijalni savjetnik nije to mogao napraviti diverzantskom akcijom i da mu onda grad temeljem zahtjeva izda lokacijsku dozvolu', smatra Kordić.
Tomislav Tomašević (klub lijevog bloka), govoreći o žičari, dotaknuo se i danas otvorenog Spomenika domovini, čija je cijena po metru, kako je ustvrdio, veća od one Pelješkog mosta.
'Pelješki most košta sa svim stupovima 850 tisuća kuna po metru, a Spomenik domovini više od milijun kuna po metru. Za žičaru je potpisan ugovor s izvođačem radova, radovi su krenuli, a novac nije bio osiguran. Onda se došlo u Skupštinu i tražilo pola milijarde kuna kredita', kazao je Tomašević.
Tomislav Tomašević
Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL
Podsjetio je kako je odabran izvođač radova i da su se na natječaj javile tri tvrtke.
'GIP Pionir, koji je odabran, dao je 299 milijuna kuna, a najskuplja ponuda bila je 388 milijuna kuna. Razlika između najjeftinije i najskuplje - 89 milijuna kuna. U konačnici smo radove platili 389 milijuna kuna. Kakva slučajnost', ustvrdio je Tomašević.
Dodao je da je Vladimira Gruborovića, člana glavnog odbora Bandićeve stranke, koji je imenovan koordinatorom projekta žičara, na to mjesto imenovao sam Bandić i da na posljednjoj sjednici Skupštine nitko nije spominjao probleme s projektantom žičare Elektroprojektom.
'Problemi su se javili tek nakon što je izašao filmić. Nakon toga sva se odgovornost svaljuje na Gruborovića i Elektroprojekt', kazao je Tomašević.
U pojedinačnoj raspravi Anka Mrak-Taritaš (GLAS) navela je da je žičara mogla biti financirana novcem EU-a, ali da grad nije pokazao interesa za to. Smatra da odgovornost za cijenu i sve što se dogodilo postoji kod svih koji su sudjelovali u projektu.
Tomislav Stojak (HNS) rekao je da je za žičaru, ali ne pod svaku cijenu, posebno ne ovu koju ćemo sada platiti.
'Oko žičare je sve bilo čudno od početka. Sredstva nisu bila osigurana, a u projekt se išlo. U prvom planu žičara se nije spominjala putem kredita. Tek naknadno je ZET izvučen iz Holdinga pa se išlo na kredit. Možda je netko znao da se tako mislili raditi od početka pa se šutjelo samo da se namjerno izazove kaos', kazao je.
Petek je pak zaključio da se ne zna tko je promijenio projekt koji je drastično poskupio te da ova žičara nije obećana ni po izgledu ni po cijeni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.