VOĆIN – KNIN, SRCEM ZA HRVATSKU: Petorica biciklista voze 400 kilometara od mjesta žrtve do grada pobjede

Put od Voćina do Knina ne može se mjeriti samo kilometrima. Na njegovu su početku uspomene na razoreno slavonsko mjesto, ubijene civile i srušeno svetište, a na njegovu kraju Kninska tvrđava i hrvatska zastava, jedan od najprepoznatljivijih simbola pobjede u Domovinskom ratu.

Upravo tim putem krenula su petorica odvažnih biciklista – Tomislav Kolec, Mario Kovač, Mato Bubaš, Matko Kolesarić i Martin Bišćan. Članovi Udruge hrvatskih branitelja biciklista "VBR" i njihovi dugogodišnji prijatelji tijekom tri dana prijeći će približno 400 kilometara.

Iz Voćina ih je u nedjelju, 2. kolovoza 2026. godine, ispratio načelnik Općine Voćin Predrag Filić, uz želju da sigurno stignu do cilja i da ih na putu prati zagovor Majke Božje Voćinske.

U Knin bi trebali stići u utorak, 4. kolovoza, dan prije obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Tri dana, tri etape i 400 kilometara

Prema objavljenom programu, ovogodišnja trasa podijeljena je u tri zahtjevne etape.

Prva etapa, koja se vozi 2. kolovoza, povezuje Voćin i Petrinju i duga je približno 150 kilometara. Put vodi preko područja zapadne Slavonije i Banovine, krajeva koji su tijekom Domovinskog rata pretrpjeli teška stradanja.

Druga etapa, Petrinja – Korenica, vozi se 3. kolovoza u duljini od približno 135 kilometara. Biciklisti će prolaziti područjem Siska, Petrinje i Cetingrada prema Korenici, odnosno krajevima uz koje su vezane brojne ratne postrojbe, obrambene linije, progoni i oslobađanja.

Posljednja etapa, Korenica – Knin, duga je oko 115 kilometara, a vozi se 4. kolovoza. Preko ličkoga i gračačkog područja biciklisti će se spustiti prema Kninu, završnom cilju ovog memorijalnog puta.

U izvješćima iz prijašnjih godina navode se ukupne duljine od 450 do 467 kilometara. Nije riječ o pogrešci, nego o promjenama trase i prolasku kroz različita mjesta. Ovogodišnji objavljeni raspored predviđa 150, 135 i 115 kilometara, odnosno ukupno 400 kilometara.

Logistika bez koje se ovakav put ne može prijeći

Bicikliste će cijelim putem pratiti logistički tim koji čine Pavo Tutenov, Ozren Rastija i Željko Straka.

Njihova je uloga jednako važna kao i ona ljudi na biciklima. Na višednevnoj vožnji logistika osigurava prijevoz opreme, hranu, vodu, rezervne dijelove, pomoć u slučaju kvara ili ozljede te sigurnost na prometnicama.

Pavo Tutenov predsjednik je Udruge maratonaca VPŽ „Glasnici istine“ i dugogodišnji sudionik memorijalnih utrka posvećenih Domovinskom ratu. Ozren Rastija predsjednik je Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranka Slatina, dok je Željko Straka dugogodišnji član i pratitelj memorijalnih vožnji biciklističke ekipe VBR.

Ljudi kojima memorijalni kilometri nisu nepoznanica

Među biciklistima je Mato Bubaš, on je kao hrvatski branitelj sudjelovao u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“. Govoreći nakon jednog od prijašnjih dolazaka u Knin, istaknuo je kako bicikliste najviše pokreće sjećanje na poginule suborce te želja da im se poklone na mjestu hrvatske pobjede.

Mario Kovač, policijski službenik Policijske postaje Virovitica i dopredsjednik „Glasnika istine“, godinama sudjeluje u biciklističkim i trkačkim memorijalima diljem Hrvatske. Tomislav Kolec, umirovljeni natporučnik Hrvatske vojske i član Hrvatskog časničkog zbora Virovitica, također je jedan od najiskusnijih sudionika memorijalnih vožnji.

Ovogodišnjoj postavi pridružili su se Matko Kolesarić i Martin Bišćan, koji su i ranijih godina sudjelovali u memorijalnim aktivnostima „Glasnika istine“ i ekipe VBR, bilo kao biciklisti, trkači ili članovi logističke pratnje.

Glasnici istine – kilometri protiv zaborava

Početak djelovanja „Glasnika istine“ seže u 2013. godinu, kada su memorijalni maratonci iz više hrvatskih gradova pokrenuli zajedničku inicijativu. Udruga maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“ službeno je osnovana 2015. godine.

Njihova je temeljna poruka jednostavna: ne smije se zaboraviti ni vrijeme, ni mjesto, ni dan povezan sa stvaranjem hrvatske države.

Zbog toga tijekom cijele godine sudjeluju na memorijalnim utrkama i vožnjama posvećenima Vukovaru, Voćinu, Bučju, Pakracu, Četekovcu, Baranji, zapadnoj Slavoniji, operacijama „Maslenica“, „Bljesak“ i „Oluja“ te brojnim poginulim hrvatskim braniteljima.

Njihovi kilometri nisu utrka protiv štoperice. Oni su utrka protiv zaborava.

Zašto put počinje upravo u Voćinu?

Voćin je jedno od mjesta na čijoj se sudbini može razumjeti cijela težina Domovinskog rata.

Tijekom povlačenja srpskih paravojnih snaga 13. prosinca 1991. godine u Voćinu, Humu i okolnim naseljima počinjen je jedan od najtežih zločina nad civilima u zapadnoj Slavoniji. Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, ubijeno je najmanje 47 hrvatskih civila, dok se troje stanovnika još vodi među nestalima.

Žrtve su pronalažene u kućama, dvorištima i na ulicama. Mjesto je opljačkano i razoreno, a u noći s 13. na 14. prosinca minirana je i do temelja srušena povijesna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, svetište Gospe Voćinske.

Hrvatske snage, predvođene pripadnicima 136. slatinske brigade, oslobodile su Voćin u sklopu operacije „Papuk-91“. Tom je operacijom oslobođeno oko stotinu naselja i više od tisuću četvornih kilometara okupiranog prostora zapadne Slavonije te je otklonjena opasnost presijecanja prometne veze između istočne Slavonije i ostatka Hrvatske.

Zato Voćin nije slučajno izabrano polazište. On predstavlja žrtvu, razaranje, ali i povratak – trenutak kada je hrvatski branitelj nakon mjeseci obrane počeo oslobađati okupirani prostor.

Zašto je cilj u Kninu?

Ako je Voćin simbol jedne od prvih velikih pobjeda i oslobađanja u zapadnoj Slavoniji, Knin je simbol završne pobjede.

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ započela je 4. kolovoza 1995. godine. Već sljedećega jutra pripadnici Hrvatske vojske ušli su u Knin, a na Kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava.

Taj je prizor postao trajna slika oslobađanja okupiranih hrvatskih područja i povratka ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.

Zato biciklisti svoj put završavaju upravo u Kninu – ondje gdje se 1995. godine spojila žrtva hrvatskih branitelja s pobjedom za koju su se borili.

Središnja proslava 31. obljetnice „Oluje“ održat će se 5. kolovoza 2026. godine. Prema službenom programu, u podne je na Trgu dr. Ante Starčevića predviđen tradicionalni doček maratonaca, biciklista i motorista. Tijekom svečanosti bit će pročitana imena poginulih i nestalih pripadnika hrvatskih snaga, a na Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije, simbolično za 245 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u „Oluji“.

Od mjesta žrtve do grada pobjede

Četiristo kilometara koje će prijeći Tomislav Kolec, Mario Kovač, Mato Bubaš, Matko Kolesarić i Martin Bišćan nisu samo sportski pothvat.

Svaki okret pedale nosi uspomenu na jedan život, jednu postrojbu, jedno razrušeno selo i jednu obitelj koja je čekala povratak hrvatskih branitelja. Iza njih će ostajati Voćin, Pakrac, Petrinja, Cetingrad i Korenica, a pred njima će se približavati Knin i hrvatska zastava na Tvrđavi.

Njihov put počinje ondje gdje je neprijatelj iza sebe ostavio mrtve civile i razoreno svetište, a završava u gradu u kojem je Hrvatska ponovno podignula svoju zastavu.

Od voćinske žrtve do kninske pobjede. Od prosinca 1991. do kolovoza 1995. Od boli do slobode.

Petorici biciklista i njihovoj logističkoj pratnji želimo siguran put, mirne ceste i dovoljno snage za svaki od 400 memorijalnih kilometara.

Neka ih na putu od Voćina do Knina čuva Majka Božja Voćinska.