15. LISTOPADA 1991. – SOTIN POD OKUPACIJOM: Svjedočanstvo o silovanju pred dvogodišnjim djetetom (uznemirujuće)
JNA je Sotin zauzela dan ranije. U postupku pred Međunarodnim sudom pravde izneseno je svjedočanstvo o mladoj majci koju su pripadnici JNA silovali u njezinu domu, dok su ondje bili njezina svekrva i dvogodišnje dijete


U izlaganju Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde izneseni su primjeri sustavnog i etnički usmjerenog seksualnog nasilja nad hrvatskim ženama. Nasilje se događalo i u obiteljskim domovima, pred očima članova obitelji: u Sotinu je mlada majka silovana dok su u kući bile njezina svekrva i dvogodišnje dijete. U Vukovaru je šestogodišnja djevojčica bila prisiljena gledati silovanje svoje sestre, a i sama je bila teško seksualno zlostavljana.
Točan broj žrtava nije poznat. Studija izrađena za UNDP i Ministarstvo branitelja procijenila je 2013. da je u Hrvatskoj između 1.470 i 2.205 osoba moglo preživjeti silovanje i druge teže oblike seksualnog nasilja. Istraživači su upozorili da mnogi slučajevi nisu prijavljeni. Hrvatski sabor 2015. donio je poseban zakon kojim su uređeni status i prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.
Sotin nakon okupacije
Sotin je zauzela JNA 14. listopada 1991. Dan poslije selo je već bilo pod okupacijom. U razdoblju od 14. do 20. listopada srpske su vojne postrojbe nasilno odvodile mještane iz njihovih domova u Negoslavce, gdje su bili podvrgnuti ispitivanjima i zlostavljanju. Dio odvedenih potom je prebačen u logore u Srbiji, među kojima su bili Begejci. Mještani koji su ostali u Sotinu bili su zatvarani, prisiljavani na rad, zlostavljani i ubijani.
Svjedočenje izneseno pred Međunarodnim sudom pravde
Tijekom postupka Hrvatske protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, predstavnici Hrvatske iznijeli su svjedočenje o mladoj majci iz Sotina. Prema tom iskazu, dvojica pripadnika JNA silovala su je u njezinu domu prijeteći oružjem, dok su u kući bili njezina svekrva i dvogodišnje dijete.
U iskazu se navodi da se sljedećeg dana jedan od počinitelja, opisan kao kapetan JNA, vratio i ponovno silovao ženu. Ona i njezina obitelj u međuvremenu su bile prisilno premještene u Negoslavce, gdje je isti muškarac pokušao silovati i njezinu svekrvu.
U javno dostupnom zapisu rasprave navedena je lokacija, ali nije utvrđen točan datum ovog napada. Datum 15. listopada odnosi se na stanje u Sotinu dan nakon što ga je zauzela JNA, a ne na potvrđeni datum silovanja.
Taj se iskaz iznosio u postupku o odgovornosti država, a ne u kaznenom suđenju pojedinačnim počiniteljima. Međunarodni sud pravde 2015. odbacio je hrvatski zahtjev za utvrđenje genocida jer nije utvrdio potrebnu posebnu namjeru uništenja zaštićene skupine. Sud je naveo da su zločini, prema utvrđenjima u tom predmetu, bili usmjereni na prisilno premještanje većine hrvatskog stanovništva, a ne na njegovo fizičko ili biološko uništenje.
Dokumentarni film „Sunčica – Prešućeni ratni zločini silovanih žena u Domovinskom ratu”
Procjene o ratnom seksualnom nasilju
Studija izrađena za Ministarstvo hrvatskih branitelja evidentirala je 147 poznatih žrtava seksualnog nasilja tijekom Domovinskog rata. Primjenom različitih metoda istraživači su procijenili da je ukupno bilo između 1.470 i 2.437 žrtava silovanja i drugih težih oblika seksualnog nasilja. Autori su naveli da smatraju vjerojatnijom procjenu od približno 1.500 do 2.000 žrtava. Za sela istočne Slavonije, uključujući Sotin, procijenili su između 380 i 570 žrtava seksualnog nasilja povezanog s upadima neprijateljskih snaga u naseljena područja.
Studija pritom navodi da je 61,2 posto obrađenih slučajeva zabilježeno kao pojedinačni događaj, a 38,8 posto kao dio niza sličnih događaja. Za početne napade u istočnoj Slavoniji autori su opisali nasilje uglavnom kao incidente oružanih skupina koje su upadale radi pljačke i odvođenja ljudi, bez utvrđenja da je riječ o jedinstvenom, sustavno organiziranom političkom procesu. Zato se svaki pojedinačni iskaz, procjena ukupnog broja žrtava i pravosudno utvrđena činjenica moraju jasno razlikovati.
Među 147 evidentiranih žrtava bilo je i 16 muškaraca. Studija navodi da su muškarci koji su pretrpjeli seksualno nasilje najčešće bili zatočenici logora te procjenjuje da je u logorima i zatvorima takvo nasilje moglo pretrpjeti između 300 i 600 muškaraca.
Masovne i pojedinačne grobnice
U masovnoj grobnici u Vučedolskim vinogradima, ekshumiranoj 1998. godine, pronađeni su posmrtni ostaci 12 osoba stradalih u listopadu 1991. Na području Sotina otkriveno je i 14 pojedinačnih grobnica, iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 14 osoba; 13 ih je identificirano.

Zasebna masovna grobnica kod stare klaonice povezana je s mještanima odvedenima 26. i 27. prosinca 1991. Posmrtni ostaci bili su premješteni iz primarne grobnice u sekundarnu lokaciju. U travnju 2013. identificirani su posmrtni ostaci 13 Sotinjana. Među njima su bili dva bračna para te otac i kći. Najmlađa žrtva imala je 25, a najstarija 72 godine.
Pravosudni epilog
U predmetu „Sotin” pred sudom u Srbiji razmatrana su ubojstva 16 hrvatskih civila. Dvojica optuženih osuđena su na devet i 15 godina zatvora, dok su trojica oslobođena optužbi; osuđujuća presuda potvrđena je 2016. godine. Taj se postupak odnosio na ubojstva civila, a ne na svjedočenje o silovanju izneseno pred Međunarodnim sudom pravde.
U Sotinu je tijekom 1991. ubijeno ili poginulo 68 hrvatskih branitelja i civila. Svjedočanstvo o mladoj majci i njezinoj obitelji jedan je od javno zabilježenih iskaza o ratnom seksualnom nasilju u istočnoj Slavoniji. Ono nije zamjena za individualnu kaznenu presudu, ali je dio dokumentacije o zločinima počinjenima tijekom okupacije.
Izvori
Međunarodni sud pravde – usmena rasprava, izlaganje Hrvatske 6. ožujka 2014. INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE
Međunarodni sud pravde – presuda u predmetu Hrvatska protiv Srbije, 3. veljače 2015. INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE
Ministarstvo hrvatskih branitelja – Procjena broja žrtava seksualnog nasilja tijekom Domovinskog rata branitelji.gov.hr
HRT – U Sotinu obilježena 31. godišnjica stradanja u Domovinskom ratu HRT
Ministarstvo hrvatskih branitelja – Identificirani posmrtni ostaci 13 Sotinjana Identificirani posmrtni ostaci 13 Sotinjana
Ured Tužilaštva za ratne zločine Srbije – predmet „Sotin” Office of the War Crimes Prosecutor
Dokumentarni film „Sunčica” – stranica s ugrađenim videom HB.hteam.org
Izvor:PHB











