Zagreb slavi 1945., a o zločinima nakon toga i dalje šuti

Dok se u Zagrebu ponovno priprema manifestacija “Trnjanski kresovi”, koja se uz podršku Grada Zagreba i dijela lijevih organizacija predstavlja kao obilježavanje oslobođenja grada od fašizma, sve više građana postavlja pitanje o kojem se desetljećima nerado govori – može li se govoriti samo o “oslobođenju”, a prešućivati ono što je uslijedilo nakon ulaska partizanskih jedinica u Zagreb u svibnju 1945. godine?

Upravo o toj temi govorilo se u emisiji Zoom na Z1 televiziji, gdje je gostovao Tomislav Jonjić, odvjetnik, publicist i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Povod emisiji bili su upravo Trnjanski kresovi, manifestacija koja se godinama održava pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i organizacija bliskih antifašističkoj sceni.

“Oslobođenje” nakon kojeg su počele likvidacije

Službeni narativ govori o oslobođenju Zagreba od ustaškog režima i završetku rata. Međutim, povijesni dokumenti i brojna istraživanja pokazuju da je odmah nakon ulaska partizanskih jedinica uslijedio val represije, progona i izvansudskih likvidacija. Povjesničari i istraživači godinama upozoravaju na poslijeratne zločine u Zagrebu i okolici, gdje su brojni ljudi ubijani bez suđenja ili nakon presuda prijekih sudova. (Wikipedija)

U javnosti se posebno problematizira činjenica da se današnje manifestacije često organiziraju isključivo kroz prizmu “antifašističkog oslobođenja”, dok se gotovo potpuno zanemaruje ono što je uslijedilo nakon svibnja 1945. – masovna odmazda nad stvarnim i navodnim protivnicima novog režima.

Trnjanski kresovi pod pokroviteljstvom Grada Zagreba

Manifestaciju organizira Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ), uz partnere među kojima su i organizacije povezane s antifašističkim i srpskim organizacijama, dok Grad Zagreb sudjeluje kao pokrovitelj.

Kritičari takvog pristupa upozoravaju da građani Zagreba kroz proračun financiraju događaj koji, po njihovom mišljenju, jednostrano prikazuje povijest i zanemaruje činjenicu da su upravo nakon “oslobođenja” uslijedili masovni komunistički zločini. Dio javnosti smatra da se kroz Trnjanske kresove ne obilježava samo kraj rata nego i simbolički veliča pokret pod čijom su vlašću kasnije provođene likvidacije, politički progoni i represija.

Zagreb i šutnja o poratnim grobnicama

Dok se na Savskom nasipu pale krijesovi i govori o antifašističkoj pobjedi, pitanje masovnih grobnica i dalje ostaje na margini javnog prostora. Brojna stratišta u Zagrebu i okolici povezana su s događajima iz 1945., a istraživači godinama upozoravaju da mnoge lokacije još nisu sustavno istražene.

Upravo zato dio javnosti smatra da obilježavanje “oslobođenja” bez jasnog suočavanja s poratnim zločinima predstavlja povijesno selektivan pristup u kojem se jedni zločini osuđuju, dok se drugi prešućuju ili relativiziraju.

Jonjić: pitanje povijesti postalo je političko pitanje

U emisiji Zoom Tomislav Jonjić upozorio je da pitanje Trnjanskih kresova više nije samo kulturna ili povijesna tema nego političko pitanje identiteta Zagreba i Hrvatske. Kritizirao je činjenicu da gradska vlast podupire manifestaciju koja, prema njegovu stavu, ignorira poslijeratne komunističke zločine i stvara dojam da je riječ o jednostranoj proslavi bez kritičkog odmaka prema događajima nakon 1945.

Posebno je problematizirao odnos prema simbolima jugoslavenskog komunizma, upozoravajući da dio javnog prostora i dalje romantizira režim pod kojim su počinjeni masovni zločini i represija.

Dvije Hrvatske i dalje gledaju istu povijest različitim očima

Rasprava o Trnjanskim kresovima ponovno je pokazala koliko je hrvatsko društvo podijeljeno oko tumačenja Drugog svjetskog rata i poraća. Jedni ih vide kao simbol otpora fašizmu i pobjede nad NDH, dok drugi smatraju da se kroz takve manifestacije prešućuje činjenica da je nakon ulaska partizana uslijedio krvavi obračun s desecima tisuća ljudi.

Upravo zato pitanje Trnjanskih kresova nije samo pitanje jedne manifestacije nego pitanje odnosa prema povijesti, žrtvama i načinu na koji se oblikuje kolektivno pamćenje.

U emisiji Zoom na Z1 televiziji otvaramo jednu od najkontroverznijih tema suvremene Hrvatske – Trnjanske kresove i pitanje što se zapravo obilježava u Zagrebu osamdeset godina nakon ulaska partizanskih jedinica u grad. Jesu li kresovi simbol oslobođenja ili manifestacija kroz koju se prešućuju poratni komunistički zločini? Zašto Grad Zagreb financira događaj koji izaziva sve veće društvene podjele i može li se govoriti o antifašizmu bez suočavanja s masovnim likvidacijama nakon 1945.? Gost emisije je odvjetnik, publicist i zastupnik u Gradskoj skupštini Tomislav Jonjić.