Američko povlačenje iz Njemačke mijenja odnose unutar NATO-a i otvara nova sigurnosna pitanja

Najava mogućeg povlačenja pet tisuća američkih vojnika iz Njemačke ponovno je otvorila raspravu o dugoročnoj ulozi Sjedinjenih Država u europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Iako takve ideje nisu nove i u Washingtonu se o njima govori godinama, aktualne geopolitičke okolnosti dale su im dodatnu težinu. Stručnjaci upozoravaju kako bi eventualne promjene mogle imati ozbiljne posljedice za NATO, ali i za odnos američkih saveznika prema budućoj sigurnosnoj politici SAD-a.

U emisiji Hrvatskog radija „U mreži Prvog“ vanjskopolitički analitičari i profesori govorili su o ratu na Bliskom istoku, odnosima SAD-a i Irana te o promjenama koje već sada oblikuju novu fazu unutar NATO saveza.

Pregovori između Washingtona i Teherana ostaju neizvjesni

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina smatra kako još uvijek postoji prostor za dogovor između SAD-a i Irana, unatoč ratnim operacijama koje su posljednjih tjedana dodatno destabilizirale regiju.

– Mnogi privremeni sporazumi često su najtrajniji sporazumi. I ovo može biti jedan od tih – rekao je Jakovina govoreći o mogućnosti postizanja političkog dogovora između dvije države.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će privremeno zaustaviti operaciju ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, dok je američki državni tajnik Marco Rubio poručio da je operacija protiv Irana pod nazivom „Epski bijes“ završena te da su ostvareni glavni ciljevi američke intervencije.

Istodobno se očekuje odgovor Teherana na američki prijedlog sporazuma.

Jakovina podsjeća kako je iranski predsjednik izjavio da su pregovori već dvaput vođeni „u dobroj vjeri“, ali su prekinuti zbog ratnih djelovanja.

– Vidjet ćemo u narednim satima, možda i danima – rekao je Jakovina, ističući kako ostaje otvoreno pitanje hoće li eventualni sporazum zadovoljiti američke zahtjeve vezane uz nuklearni program i obogaćivanje urana.

– To je očito nešto bez čega Trump ne može izaći, a da može zaista tvrditi da je u ratu pobijedio – dodao je.

Iran pretrpio gubitke, ali nije ostao bez odgovora

Iako je Iran pretrpio značajne gospodarske i vojne posljedice tijekom sukoba, Jakovina smatra da Teheran nije potpuno poražen.

– Bez obzira što je iransko gospodarstvo u jako lošem stanju, što je u lošijem stanju nego sada, oni su se očito nakon rata od 12 dana uspjeli organizirati na taj način da su ne samo preživjeli, nego zadali ozbiljne udare na mnoge točke u Zaljevu. Bez obzira što je Iran sigurno u materijalnom i ljudskom smislu izgubio ili je poražena strana, nisam siguran da je izgubio rat – kazao je.

Sličan pogled iznio je i profesor Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti, koji smatra da je Iran tijekom sukoba pokazao sposobnost destabilizacije cijele regije.

– Pitanje je kontrole nad Hormuškim tjesnacem – izjavio je Barić, upozorivši kako Teheran i dalje raspolaže ozbiljnim mehanizmima pritiska.

Dodao je i da je Iran, prema njegovim riječima, uspio neutralizirati čak 16 američkih vojnih baza na Bliskom istoku.

Saudijska Arabija odbila ključnu potporu Washingtonu

Komentirajući američku vojnu operaciju „Projekt slobode“, Barić je istaknuo kako je akcija zaustavljena vrlo brzo, svega dan i pol nakon početka.

Donald Trump kao razlog naveo je napredak prema sveobuhvatnom sporazumu s Iranom, no Barić tvrdi da iza svega stoje i ozbiljni problemi unutar američkog savezništva na Bliskom istoku.

– Američki mediji su noćas prenijeli malo drugačiju priču – da je Trump pokrenuo operaciju, a da opet nije nikoga obavijestio u Perzijskom zaljevu, pa ni najbliže saveznike – rekao je.

Posebno je naglasio kako Saudijska Arabija nije dopustila korištenje svojih vojnih baza za operaciju protiv Irana.

– Bez potpore Saudijske Arabije, bez suradnje zemalja u Zaljevu – ta se operacija ne može provesti – upozorio je Barić.

Prema njegovim riječima, u Bijeloj kući postoje političke skupine koje i dalje zagovaraju nastavak vojnih udara, dok Izrael također potiče nastavak sukoba.

– Netanyahu zna da bez američkog suda on ne može više djelovati – rekao je Barić.

NATO ulazi u razdoblje dubokih promjena

Najava povlačenja dijela američkih snaga iz Njemačke ponovno je otvorila pitanje odnosa SAD-a prema europskim saveznicima.

Vanjskopolitički analitičar i dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković podsjetio je kako se o smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi govori još od administracije Baracka Obame.

– Eskalirala je 2014. godine kada je bila ruska agresija na Ukrajinu, kada su oteli Krim – rekao je Vinković.

Dodao je kako bi povlačenje moglo započeti unutar šest mjeseci, a završiti kroz godinu dana.

Prema njegovu mišljenju, sadašnji raspored američkih snaga više ne odgovara sigurnosnim izazovima Europe.

– Ne zna, kazao je, što radi toliki broj američkih vojnika u Njemačkoj, ako, kako kaže, opasnost dolazi s istoka te bi raspored u Rumunjsku, Poljsku, Estoniju, Latviju i Litvu bio puno korisniji.

Vinković je također podsjetio kako su se u pojedinim političkim krugovima Bruxellesa godinama mogli čuti komentari da je Njemačka zbog velike američke vojne prisutnosti zapravo „okupirana država“.

Europa sve više sumnja u američku sigurnosnu strategiju

Govoreći o položaju NATO-a, Jakovina smatra da odlazak pet tisuća vojnika sam po sebi ne znači raspad Saveza, ali upozorava da bi dugoročne posljedice mogle biti ozbiljne.

SAD u Europi i dalje ima više od 40 vojnih baza i oko 80 tisuća vojnika, no američka dominacija unutar NATO-a desetljećima je bila temelj obrambene politike zapadnih saveznika.

– Rasformirati ono što je tolika desetljeća bilo uspostavljeno znači ozbiljan udarac na NATO, čije druge članice, osim Turske, eventualno Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, nisu u stanju obaviti onaj tip obrane kakav bi možda nekakav suvremeni rat zahtijevao kad bi do njega došlo – izjavio je Jakovina.

Robert Barić smatra da je ključno pitanje može li se SAD-u dugoročno vjerovati kao saveznika.

– Svi logistički lanci idu preko Europe, a posebno preko Ramsteina. Prema tome, ovdje nije pitanje da li će sad 5.000 vojnika biti, nego pitanje je da li je SAD pouzdani saveznik u budućnosti – naglasio je.

Dodao je kako posljedice više neće osjećati samo Europa nego i američki partneri u Aziji te zemlje Perzijskog zaljeva.

– Zemlje Perzijskog zaljeva sada jasno vide da će potpuno drukčije razmišljati o sigurnosnoj arhitekturi nakon završetka ovog rata i ulozi SAD-a u njoj – rekao je.

Upozorio je i na moguće probleme u opskrbi naoružanjem zbog iscrpljivanja američkih zaliha tijekom sukoba.

– Dodatni problem je taj da se mogu očekivati veliki zastoji u isporuci naoružanja europskim i azijskim saveznicima zbog rata u Perzijskom zaljevu koji je doslovno doveo američka skladišta vođenih projektila na najnižu moguću razinu – kazao je Barić.

Zaključno je poručio kako je NATO već ušao u razdoblje nepovratnih promjena.

– Pitanje je što uraditi, jer ovo su sad nepovratne promjene. Mnogi još uvijek misle da će neka demokratska ili razumna republikanska administracija pokušati popraviti štetu. Mislim da smo otišli predaleko od toga. Pitanje je kako europeizirati NATO, jer on mora opstati. Europska unija nije sposobna stvoriti svoju vojnu organizaciju zbog cijelog niza razloga – zaključio je Barić.

Emisiju možete pogledajti ovdje