András Baka novi je predsjednik Mađarske

Mađarski parlament u utorak je za novog predsjednika republike izabrao Andrása Baku, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda i nekadašnjeg suca Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), izvijestila je mađarska novinska agencija MTI.

Baka, kandidat vladajuće stranke Tisza, izabran je na tajnom glasovanju sa 140 glasova za i šest protiv. Suzdržanih nije bilo.

Novi predsjednik izabran je nakon što je mandat njegova prethodnika Tamása Šuljoka završio 20. srpnja, nakon stupanja na snagu 17. amandmana na Ustav kojim su, među ostalim, uvedena nova pravila za obnašanje najviših državnih dužnosti.

Bakin izbor ima i snažnu političku simboliku. Riječ je o još jednom koraku premijera Pétera Magyara u pokušaju demontaže institucija i političkih struktura koje je godinama gradio bivši premijer Viktor Orbán.

Baku je na uglavnom ceremonijalnu funkciju predsjednika izabrala parlamentarna većina stranke Tisza, dok su zastupnici oporbenog Fidesza napustili glasovanje.

Predsjedničku dužnost privremeno je obnašala predsjednica parlamenta Ágnes Forsthoffer. Baka će službeno preuzeti dužnost osmoga dana nakon objave rezultata izbora.

Baka: Ustav ne smije biti dokument privremene većine

U svom prvom obraćanju parlamentu kao novoizabrani predsjednik Baka je istaknuo važnost stabilnosti Ustava i širokog društvenog konsenzusa.

„Stabilnost Ustava počiva na tome da se on smatra dijelom najširih slojeva društva“, rekao je.

Upozorio je da bi ponovno pisanje Ustava „isključivo kao dokumenta privremene većine“ značilo ponavljanje pogreške čije posljedice Mađarska sada pokušava ispraviti.

Prema njegovim riječima, donošenje Ustava ne može se svesti samo na parlamentarnu proceduru.

„Potrebna je i široka društvena i stručna rasprava, istinski politički konsenzus i proces koji sam po sebi odražava demokratsku kulturu koju će novi Ustav kasnije imati zadatak održavati“, poručio je Baka.

Stručnjak za ljudska prava i bivši europski sudac

András Baka rođen je 11. prosinca 1952. godine u Budimpešti. Na Fakultetu političkih znanosti i prava Sveučilišta ELTE studirao je od 1973., a 1978. stekao je doktorat iz prava, navodi MTI.

Od 1978. do 1990. radio je kao znanstveni suradnik u Institutu za političke znanosti i pravo Mađarske akademije znanosti. Od 1990. do 1998. bio je generalni direktor Fakulteta za javnu upravu.

Od 1980-ih predavao je kao gostujući profesor na više američkih sveučilišta, a u više je navrata bio pozivan održati predavanja u Francuskoj i Njemačkoj.

Titulu kandidata političkih znanosti i prava stekao je 1988., a iste je godine dobio i nagradu Mađarske akademije znanosti za izvanredna akademska postignuća.

Baka se znanstveno bavio ljudskim pravima i pravima manjina te je objavio brojne radove iz tih područja.

Od parlamenta do Europskog suda za ljudska prava

U politički život uključio se nakon pada komunističkog režima. Od 1990. do 1991. bio je nezavisni zastupnik Mađarskog demokratskog foruma (MDF), u prvom sazivu parlamenta nakon promjene režima.

Istodobno je bio tajnik parlamentarnog Odbora za ljudska prava, manjine i vjerska pitanja te voditelj radne skupine za ljudska prava zastupničkog kluba MDF-a.

Zastupnički mandat napustio je 1991. godine nakon što je izabran za mađarskog suca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Na toj je dužnosti ostao do 2008. godine.

Nakon povratka u Mađarsku, od 2008. do 2009. bio je predsjednik Prizivnog suda u Budimpešti.

U lipnju 2009. mađarski parlament izabrao ga je za predsjednika Vrhovnog suda na šestogodišnji mandat. Istodobno je obnašao i dužnost predsjednika Nacionalnog sudbenog vijeća (OIT), tijela zaduženog za središnju upravu sudova.

Smijenjen nakon kritika pravosudne reforme

Bakin mandat na čelu Vrhovnog suda okončan je 31. prosinca 2011., u skladu s prijelaznim odredbama novog Ustava koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012.

Vrhovni sud potom je zamijenila Kuria, a funkcije čelnika najvišeg suda i čelnika upravnog pravosudnog tijela bile su razdvojene.

Baka je javno kritizirao reformu pravosuđa, a novim mu je zakonom onemogućeno kandidiranje za predsjednika Kurije. Zakonom je propisano da kandidati za tu funkciju moraju imati najmanje pet godina pravosudnog iskustva u Mađarskoj.

Baka se zbog načina na koji je prijevremeno smijenjen s dužnosti obratio Europskom sudu za ljudska prava.

ESLJP je u konačnim presudama, prvo u svibnju 2014., a potom i u žalbenom postupku u lipnju 2016., presudio protiv Mađarske. Sud je utvrdio da su mađarske vlasti povrijedile Bakino pravo na slobodu izražavanja.

Utvrđeno je i da mu je povrijeđeno pravo zbog načina na koji je prijevremeno okončan njegov mandat donošenjem novih zakona.

Nakon smjene s mjesta predsjednika Vrhovnog suda, Baka je nastavio raditi kao predsjedavajući sudac u Kuriji.

Sada se, više od desetljeća nakon sukoba s mađarskim vlastima oko reforme pravosuđa, vraća na jednu od najviših funkcija u državi – ovaj put kao predsjednik Mađarske.