Bugari snimili dokumentarni film o Titu: 'Koljač 20. stoljeća'

PREKINUTA ŠUTNJA

Film se bavi rušenjem mita o socijalističkoj Jugoslaviji i prikazuje njezinu mračnu stranu, stavljajući naglasak na masovne zločine, tajnu policiju i represiju režima Josipa Broza Tita. Film je zamišljen kao opsežna povijesno-politička dekonstrukcija jugoslavenskog socijalizma.

Dokumentarac je sniman na lokacijama u nekoliko država bivše Jugoslavije.  U filmu sudjeluju brojni povjesničari, publicisti i istraživači koji govore o masovnim grobnicama i političkim progonima. Iza projekta stoji bugarska medijska i novinska agencija BGNES.

Film je dostupan javnosti i može se pogledati putem platformi agencije BGNES te na njihovom službenom YouTube kanalu.

Prikazana brutalnost jugoslavenskog režima i poslijeratni zločini

Glavni cilj filma je osporiti predodžbu da je komunizam u Jugoslaviji bio "humaniji" u usporedbi s ostatkom Istočnog bloka. Film se fokusira na masovne zločine, djelovanje tajnih službi (OZN-a i UDB-a), političku represiju, logore te masovne grobnice diljem bivše države. 

Poseban dio filma bavi se procesom sustavne "de-bulgarizacije" nakon 1944. godine na prostoru Vardarske Makedonije pod Titovim režimom. Dokumentarac sadrži svjedočanstva povjesničara, javnih ličnosti i istraživača iz više zemalja bivše Jugoslavije. 

Film donosi niz teških optužbi na račun Josipa Broza Tita, s fokusom na aspekte režima koji su, prema autorima, desetljećima bili zataškavani. 

Masovna ubojstva u Sloveniji 1945.

Autori ističu da je zapadni svijet dugo prihvaćao zabludu kako je jugoslavenski komunizam bio blaži i humaniji od sovjetskog. Film nastoji dokazati da je režim počivao na brutalnosti jednakoj onoj u ostatku Istočnog bloka. 

Jedno od ključnih poglavlja bavi se događajima neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Film prikazuje rijetke arhivske snimke i svjedočanstva o masovnim likvidacijama i neobilježenim grobnicama na slovenskom tlu. 

Djelovanje OZN-e i UDB-e

Velik dio posvećen je metodama jugoslavenske tajne policije, političkim progonima, likvidacijama političkih emigranata u inozemstvu te sustavnom teroru nad neistomišljenicima. 

"Iz izrazito bugarske perspektive, film detaljno analizira razdoblje nakon 1944. godine na prostoru Vardarske Makedonije. Režim se optužuje za sustavno zatiranje bugarskog nacionalnog identiteta, etnički inženjering i represiju nad makedonskim Bugarima. 

 Iako iza projekta stoji bugarska agencija, film je sniman diljem bivše Jugoslavije. U filmu govore povjesničari, publicisti, analitičari i istraživači iz nekoliko bivših jugoslavenskih republika koji su se bavili istraživanjem komunističkih zločina. 

Budući da je film izašao tek prije nekoliko dana (lipanj 2026.), reakcije se tek zahuktavaju, ali prate već tradicionalne linije podjela u zemljama bivše Jugoslavije. Mediji u Bugarskoj film predstavljaju kao "otvaranje očiju" i konačno rasvjetljavanje sudbine tamošnjeg naroda u Jugoslaviji, posebno u kontekstu dugogodišnjih povijesnih sporova između Sofije i Skoplja oko povijesti i identiteta.  U makedonskim krugovima, film se dijelom doživljava kao nastavak bugarskog političkog pritiska i pokušaj revizije povijesti, što dodatno opterećuje ionako napete odnose između dviju država.

U Hrvatskoj i Sloveniji teme masovnih grobnica iz 1945. i zločina UDB-e nisu nove i o njima se desetljećima javno govori, a u posljednje vrijeme upravo u Hrvatskoj intenzivno se nalaze dokazi i masovne grobnice žrtava partizanskih zločina prema civilima i zarobljenim hrvatskim vojnicima. Film privlači pažnju zbog izravnog i oštrog narativa koji Tita svrstava među najveće krvnike stoljeća. 

Dokumentarac je u cijelosti dostupan javnosti i može se pogledati na službenim stranicama agencije BGNES ili na njihovom YouTube kanalu.