ČELNICI DRŽAVA NATO-a NA SAMITU U ANKARI: Europa preuzima odgovornost za sigurnost kontinenta

Ključna poruka bit će da europske članice moraju preuzeti znatno veću odgovornost za sigurnost vlastitog kontinenta, dok će se Sjedinjene Države sve više usmjeravati na indo-pacifičku regiju.

"Udvostručujemo napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebao biti – uravnotežen savez u kojem Europa predvodi vlastitu obranu. To je NATO 3.0", izjavio je američki ministar obrane Pete Hegseth na nedavnom sastanku ministara obrane u Bruxellesu.

Washington je već započeo postupno smanjivati svoj vojni angažman u Europi. Europske članice trebale bi preuzeti glavninu konvencionalne obrane, dok bi Sjedinjene Države zadržale nuklearno odvraćanje te pružanje strateških obavještajnih sposobnosti.

Drugim riječima, Europa bi trebala osiguravati kopnene, zračne i pomorske snage Saveza, dok će američki prioritet biti suprotstavljanje Kini i jačanje prisutnosti u indo-pacifičkoj regiji.

Na samitu će se analizirati provedba odluka donesenih prošle godine u Haagu te odrediti daljnji koraci u jačanju Saveza.

"Predstojeća zadaća je jasna – obveze koje su saveznici preuzeli moraju se pretvoriti u konkretne rezultate. Veća ulaganja, snažnija obrambena industrija i kontinuirana potpora Ukrajini jačaju NATO i sigurnost svih saveznika", poručio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Veća izdvajanja za obranu

Pod snažnim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji godinama optužuje europske saveznike da premalo ulažu u obranu i previše ovise o SAD-u, sve članice osim Španjolske na prošlogodišnjem samitu u Haagu pristale su do 2035. povećati obrambenu potrošnju na pet posto BDP-a.

Od toga bi 3,5 posto bilo namijenjeno izravnim vojnim izdacima, a dodatnih 1,5 posto ulaganjima povezanima s obranom, poput infrastrukture, kibernetičke sigurnosti i otpornosti.

"Neki saveznici čine više od drugih. Poljska, nordijske i baltičke zemlje te Njemačka prednjače", rekao je američki veleposlanik pri NATO-u Matt Whitaker.

Dodao je kako dio članica još uvijek zaostaje, bilo zato što ne ulažu dovoljno ili zato što nemaju vjerodostojan plan za ispunjenje obveza preuzetih u Haagu.

Pod dodatnim pritiskom mogle bi se naći Albanija, Češka i Slovenija, koje bi ove godine mogle pasti ispod dosadašnjeg cilja od dva posto BDP-a za obranu.

Trump i europski saveznici

Trump je posljednjih mjeseci ponovno zaoštrio retoriku prema europskim partnerima, optužujući ih za nedovoljnu potporu američkim vojnim operacijama protiv Irana te upozoravajući da bi Washington mogao preispitati razinu sigurnosnih jamstava europskim saveznicima.

Istodobno se sukobio s nekoliko europskih čelnika, među kojima je i talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je dugo nastojala biti posrednica između Washingtona i europskih prijestolnica.

Za razliku od većine europskih lidera, Trump i dalje održava vrlo dobre odnose s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Prošli je tjedan čak izjavio da možda ne bi ni sudjelovao na samitu da se ne održava upravo u Turskoj.

Kako bi pokazao da europski saveznici ispunjavaju svoje obveze, Mark Rutte je tijekom nedavnog posjeta Bijeloj kući istaknuo da su Europa i Kanada prošle godine povećale obrambenu potrošnju za gotovo 20 posto te da su za ovu i sljedeću godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.

Potpora Ukrajini

Čelnici će u Ankari usvojiti završnu deklaraciju, dokument kojim će potvrditi ključne strateške smjernice Saveza.

Prema nacrtu o kojem već tjednima pregovaraju veleposlanici država članica, NATO će ponovno potvrditi "nepokolebljivu predanost" kolektivnoj obrani iz članka 5. Washingtonskog ugovora.

U deklaraciji bi trebala biti potvrđena i pomoć Ukrajini u vrijednosti od 70 milijardi eura ove godine te dodatnih 70 milijardi sljedeće godine.

Međutim, riječ nije isključivo o novom novcu. U taj iznos ulazi i 60 milijardi eura zajma koji je Europska unija već osigurala Kijevu, kao i bilateralna pomoć koju su pojedine članice već planirale u svojim proračunima. Ostatak će biti osiguran kroz nova izdvajanja.

Glavninu financijske pomoći osigurat će europske članice i Kanada, dok su Sjedinjene Države nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću obustavile financiranje nove vojne pomoći Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji će također sudjelovati u Ankari, očekuje da deklaracija uključi dodatnu potporu ukrajinskoj protuzračnoj i proturaketnoj obrani.

Dokument bi trebao sadržavati i ocjenu da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti te poruku da Iran ne smije razviti nuklearno oružje. Saveznici će također pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Samit u Erdoganovoj palači

U utorak navečer za šefove država i vlada te njihove supružnike bit će priređeni svečani prijem i večera, kojima će nazočiti i Volodimir Zelenskij, predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung.

Istodobno će se ministri vanjskih poslova i ministri obrane sastati na odvojenim radnim večerama.

Glavni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država ili vlada održat će se u srijedu prijepodne i trajat će svega tri sata. Prema riječima nekoliko diplomata, program je namjerno skraćen kako bi bio prilagođen američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Na marginama samita održat će se i NATO-ov forum obrambene industrije na kojem će sudjelovati politički i vojni dužnosnici te vodeće svjetske obrambene tvrtke. Očekuje se potpisivanje ugovora vrijednih više milijardi eura.

Samit će biti održan u raskošnoj predsjedničkoj palači u Ankari, kompleksu površine više od 200.000 četvornih metara s više od 1.100 prostorija, čija je izgradnja stajala više od 500 milijuna eura.

Erdoganova oporba palaču smatra simbolom njegove rastrošne i autoritarne vladavine. Dodatne kontroverze izaziva činjenica da je turski vrhovni upravni sud još 2015. presudio kako je kompleks izgrađen nezakonito, na zaštićenom šumskom području, bez valjane građevinske dozvole.