CIJENA NAFTE Iduća godina mogla biti posebno teška za Europu: 'Nažalost, ovo neće brzo završiti'

Europska unija u drugom je tromjesečju ove godine za uvoz nafte plaćala gotovo deset milijardi eura više mjesečno nego lani, iako se uvezene količine gotovo nisu promijenile. Glavni razlog snažnog poskupljenja rat je na Bliskom istoku, a stručnjaci upozoravaju da bi visoke cijene goriva i drugih proizvoda mogle potrajati i tijekom 2027. godine

Europa sve skuplje plaća svoju ovisnost o uvoznoj nafti. Nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku u veljači 2026. godine troškovi uvoza nafte naglo su porasli, a posljedice već osjećaju vozači i kućanstva diljem Europske unije.

Prema analizi Euronews Businessa, EU je u drugom tromjesečju 2026. za uvoz nafte prosječno izdvajao 27,6 milijardi eura mjesečno, čak 55,8 posto više nego tijekom 2025., kada je mjesečni račun iznosio 17,7 milijardi eura.

Pritom se količina uvezene nafte gotovo nije promijenila. Porasla je samo 1,2 posto, s 36,3 na 36,7 milijuna tona mjesečno.

Drugim riječima, Europa je za gotovo jednaku količinu nafte plaćala 9,9 milijardi eura više svakog mjeseca.

Cijena nafte vratila se na razine iz energetske krize 2022.

Podaci pokazuju koliko je snažno poskupjela sama nafta. Krajem 2025. tona uvezene nafte stajala je 435 eura, u prvom tromjesečju 2026. cijena je porasla na 498 eura, a u drugom je dosegnula čak 750 eura.

To je samo dva eura manje od rekordne razine zabilježene tijekom energetske krize 2022. godine.

Profesor Xiaoyi Mu sa Sveučilišta Dundee objasnio je za Euronews da je prosječna cijena sirove nafte Brent u drugom tromjesečju bila 49,5 posto viša od prosjeka iz 2025. godine, odnosno oko 34 dolara više po barelu.

Ključan razlog poremećaja nalazi se na Bliskom istoku, posebno u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Mu podsjeća da je tijekom 2025. kroz taj prolaz dnevno izvoženo oko 20 milijuna barela nafte i naftnih derivata, što odgovara približno petini globalne potrošnje.

'Kada se gotovo 20 posto svjetske opskrbe prekine, cijena mora porasti kako bi se tržište uravnotežilo', objasnio je.

Rat na Bliskom istoku pogodio europsko gospodarstvo

Szymon Kardas, viši stručni suradnik Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), upozorava da je rat između SAD-a, Izraela i Irana poremetio proizvodnju i opskrbu svjetskog tržišta naftom.

Promet tankera kroz Hormuški tjesnac pritom je izrazito nestabilan.

'Nekih se tjedana promet tankera kroz Hormuški tjesnac vrati na predratnu razinu, samo da bi ponovno pao', rekao je Kardas.

Takvi poremećaji posebno teško pogađaju Europsku uniju zbog njezine velike ovisnosti o uvozu nafte. Prema podacima Eurostata, ta je ovisnost 2024. dosegnula čak 96,6 posto.

Wolfgang Eichhammer iz Instituta za europsku energetsku i klimatsku politiku (IEECP) ističe da problem dodatno pogoršava snažna globalna potražnja. Europa se za raspoložive količine nafte natječe s azijskim gospodarstvima, posebno Kinom.

U drugom tromjesečju EU je za uvoz nafte izdvojio ukupno 82,7 milijardi eura, u usporedbi s 50,3 milijarde eura godinu ranije.

Nafta je pritom bila odgovorna za čak 95 posto povećanja ukupnog europskog računa za uvoz energenata.

Dizel poskupio gotovo 40 posto, pun spremnik stoji 107 eura

Posljedice poremećaja posebno su vidljive na benzinskim postajama. Početkom siječnja 2026. prosječna cijena dizela u Europskoj uniji iznosila je 1,54 eura po litri. Krajem rujna dosegnula je 2,24 eura, nadmašivši vrhunac iz 2022. godine.

Prema podacima od 19. listopada, dizel je stajao 2,14 eura po litri, što je 38 posto više nego početkom godine.

Sličan trend zabilježen je i kod benzina, čija je prosječna cijena porasla s 1,60 eura početkom siječnja na 2,10 eura krajem rujna, a potom se spustila na 1,99 eura po litri.

Za vozače to znači znatno veće izdatke. Punjenje spremnika od 50 litara dizela sada u prosjeku stoji oko 107 eura, dok je početkom godine za istu količinu trebalo izdvojiti 77 eura.

Riječ je o prosječnim cijenama na razini EU-a, koje se razlikuju od države do države.

Poskupljenje neće stati na benzinskim postajama

Stručnjaci upozoravaju da će rast cijena nafte imati znatno šire posljedice od skupljeg goriva.

Mu očekuje da će kućanstva zbog većih troškova prijevoza imati manje novca za hranu i ostale svakodnevne potrebe.

'Očekujem rast cijena hrane, javnog prijevoza i drugih svakodnevnih proizvoda jer se dizel široko koristi u teretnom prijevozu i autobusima', upozorio je.

Kardas dodaje da će najveći pritisak osjetiti promet, grijanje, poljoprivreda i energetski intenzivna industrija.

Poduzeća će povećane troškove prijevoza, energije i proizvodnje nastojati prenijeti na krajnje potrošače, dok bi uslužne djelatnosti mogle biti manje izravno pogođene.

'Nažalost, visoke cijene mogle bi potrajati i 2027.'

Loša vijest za europske potrošače jest da stručnjaci ne očekuju skoro pojeftinjenje nafte.

Na pitanje hoće li troškovi ostati visoki tijekom sljedećih mjeseci, Mu je odgovorio:

'Nažalost, da, jer ne vidimo praktičan način za okončanje sukoba.'

Upozorio je i da povećani troškovi brodskog prijevoza i osiguranja možda još nisu u potpunosti uključeni u podatke za drugo tromjesečje, što znači da bi računi za treće i četvrto tromjesečje mogli biti dodatno opterećeni.

Kardas smatra da bi posljedice rata na cijene nafte mogle potrajati i tijekom 2027. godine.

Eichhammer također upozorava da postoji visok rizik od zadržavanja sadašnjih cijena, pa čak i njihova daljnjeg rasta.

Za Europsku uniju, koja gotovo svu potrebnu naftu mora uvoziti, to znači nastavak pritiska na gospodarstvo, inflaciju i životni standard građana.