Crnu Goru trese kriza zbog Mladića: Za sve je kriv četnički vojvoda koji blati Srebrenicu

Skupština Crne Gore trebala bi 24. rujna raspravljati o smjeni svog predsjednika Andrije Mandića nakon što je uputio sućut povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića

Skupština Crne Gore trebala bi 24. rujna raspravljati o smjeni svog predsjednika Andrije Mandića nakon što je uputio sućut povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Za Mandića to nije prvi politički sukob izazvan stavovima koji su bliži Beogradu nego službenoj politici Podgorice.

Predsjednik Skupštine i čelnik Nove srpske demokratije jedan je od više srpskih političara iz regije koji su se oglasili nakon Mladićeve smrti, ali jedini kojemu je zbog toga ozbiljno dovedena u pitanje funkcija.

Oporbena Demokratska partija socijalista zatražila je njegovu smjenu, već treći put otkako je prije tri godine preuzeo čelo parlamenta. Za razliku od ranijih pokušaja, ova je inicijativa prikupila 38 potpisa među 81 zastupnikom, uključujući i dio zastupnika vladajuće većine, prije svega predstavnike bošnjačke i albanske manjine.Mandić zasad i dalje ima podršku većine, ali ishod izvanredne sjednice nije potpuno izvjestan.

U DPS-u tvrde da će glasovanje pokazati tko je spreman prijeći preko onoga što nazivaju Mandićevim "anticivilizacijskim činom". U prijedlogu za smjenu navode da njegove poruke produbljuju društvene podjele, štete ugledu parlamenta i slabe međunarodni kredibilitet Crne Gore.

Posebno naglašavaju da predsjednik parlamenta države koja želi postati članica Europske unije mora poštovati presude međunarodnih sudova, njegovati dobrosusjedske odnose i zastupati vrijednosti na kojima počiva ustavni poredak.Za Mandićevu smjenu nije potrebna apsolutna većina svih zastupnika, nego većina onih koji budu prisutni na sjednici. Vladajuća koalicija, međutim, može pokušati izbjeći glasovanje uskraćivanjem kvoruma, jer za početak sjednice mora biti prisutan najmanje 41 zastupnik.

Oporba već računa i na takav scenarij te najavljuje da bi pitanje Mandićeve smjene ponovno mogla otvoriti u listopadu na redovnom zasjedanju.

Politički analitičar Miloš Perović za Deutsche Welle ocjenjuje da se cijela priča pretvorila u ozbiljniji test vladajuće većine nego što se u početku očekivalo, posebno nakon što je šest zastupnika Bošnjačke stranke najavilo podršku Mandićevu razrješenju.

Po njegovu mišljenju, više nije ključno samo može li oporba skupiti dovoljno glasova, nego i postoji li unutar same vlasti spremnost da se Mandiću uskrati podrška.

Mandić je i ranije izazivao napetosti u odnosima Crne Gore sa susjedima. Njegova inicijativa za donošenje rezolucije o Jasenovcu, kao odgovor na rezoluciju UN-a o Srebrenici, dovela je do ozbiljnog zahlađenja odnosa s Hrvatskom. Zagreb ga je potom proglasio nepoželjnom osobom.

Upravo zato dio oporbe tvrdi da je sadašnje glasovanje mnogo više od pitanja jedne funkcije. Smatraju da ono pokazuje koliko je vladajuća koalicija još uopće stabilna.

U DPS-u tvrde da je vlast već ušla u “terminalnu fazu”, pozivajući se i na druge sukobe unutar koalicije, od neslaganja oko koncesija za crnogorske aerodrome do otvorenih zahtjeva za smjenama pojedinih ministara.

Perović je ipak oprezniji. Ne očekuje neposredan pad Vlade, nego razdoblje sve otvorenijih sukoba unutar vlasti, dok će partneri nastaviti surađivati tamo gdje im se interesi podudaraju.

Najvažniji zajednički interes zasad ostaju pregovori s Europskom unijom. Kako se Crna Gora približava završnici pristupnog procesa, otvara se i pitanje tko će politički profitirati od eventualnog uspjeha.

Premijer Milojko Spajić i njegov Pokret Europa sad pokušat će europski rezultat predstaviti kao vlastiti uspjeh, dok će ostali koalicijski partneri nastojati sačuvati vlastiti identitet i biračko tijelo.

Ako se sukobi unutar većine dodatno prodube, slučaj Mandića mogao bi ostati zapamćen ne kao uzrok političke krize, nego kao jedan od prvih jasnih znakova da se sadašnja vladajuća konstrukcija počela raspadati iznutra.

Mandić je poznat kao zagovornik bliskih odnosa sa Srbijom i Rusijom, te kao protivnik neovisnosti Crne Gore i njezinog priznanja Kosova. Nosi počasnu titulu četničkog vojvode. U Republici Hrvatskoj proglašen je nepoželjnom osobom (persona non grata) zbog političkih poteza i inicijativa poput rezolucije o Jasenovcu. Mandić se kao prosrpski političar oduvijek protivio narativu o genocidu u Srebrenici, tvrdeći da se time pokušava nametnuti kolektivna krivnja srpskom narodu.