Drama u NATO-u: Europa nije spremna za dugi rat s Rusijom

Dužnosnici strahuju da Rusija već godinama aktivno radi na slabljenju europskih zemalja kroz hibridno ratovanje, i to puno prije mogućeg početka konvencionalnog sukobaEuropski obrambeni dužnosnici upozoravaju da kontinentu nedostaje političke, društvene i vojne snage za vođenje dugotrajnog rata iscrpljivanja s Rusijom. Zabrinutost je dodatno pojačana u kontekstu u kojem Sjedinjene Američke Države razmatraju smanjenje svoje konvencionalne vojne uloge u Europi.Prema riječima dužnosnika uključenih u planiranje unutar NATO-a, europske zemlje nisu spremne za scenarij dugotrajnog sukoba, što otvara pitanje bi li kontinent mogao održati političku i vojnu podršku u takvim okolnostima.

Na forumu o budućnosti europske vojne koordinacije, održanom u sklopu Münchenske sigurnosne konferencije početkom rujna 2026., stručnjaci su istaknuli ključni problem: europske vlade nisu uspjele adekvatno pripremiti svoje građane na stvarne razmjere sigurnosnog izazova koji predstavlja Rusija. Nedovoljna spremnost javnosti na posljedice eventualnog velikog rata primorava vojne planere da se usredotoče na scenarije u kojima bi sukob bio okončan relativno brzo.

Ovaj propust političarima dodatno otežava opravdavanje povećanja izdvajanja za obranu, posebno u vrijeme kada se građani protive smanjenju potrošnje u drugim ključnim sektorima. Bivši član britanske vlade nedavno je oštro kritizirao način na koji Zapad komunicira s javnošću o hibridnom sukobu koji Rusija već vodi.

​- U tome smo bili katastrofalno loši - kazao je, dok je jedan britanski diplomat razinu debate opisao kao onu "na nivou vrtića".Ipak, istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose iz lipnja 2026. pokazalo je da većina Europljana podržava povećanje nacionalnih izdvajanja za obranu i nabavu naoružanja proizvedenog u Europi.

Dužnosnici strahuju da Rusija već godinama aktivno radi na slabljenju europskih zemalja kroz hibridno ratovanje, i to puno prije mogućeg početka konvencionalnog sukoba. Moskva koristi političke i ekonomske probleme kako bi produbila podjele u europskim društvima. To potvrđuju i analize s nedavnih sigurnosnih konferencija, na kojima se navodi kako obavještajna izvješća bilježe značajan porast ruskih sabotažnih operacija diljem Europe, ciljajući željeznice, logistička čvorišta i kritičnu infrastrukturu.

Kao jedan od primjera navodi se pokušaj napada dronom na zračnu luku u Leipzigu prošlog mjeseca, za koji je Njemačka optužila Rusiju. I Italija je upozorila na rastuće miješanje u svoje unutarnje poslove. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je kako je zemlja svakodnevno izložena kibernetičkim napadima.​- Postoji mnogo načina za vođenje hibridnog rata; on se ne vodi bombama, avionima ili tenkovima - rekao je Tajani.

Dodatnu zabrinutost izaziva i jačanje populističkih stranaka u velikim europskim državama, što bi moglo otežati vladama održavanje javne podrške za dugotrajnu konfrontaciju s Rusijom. Na konferenciji je taj problem opisan kao "slon u sobi" - pitanje o kojem se nerado govori, iako je svima očigledno.

Upozorenja dolaze u trenutku kada Washington, u sklopu koncepta "NATO 3.0", potiče europske države na preuzimanje veće odgovornosti za vlastitu obranu. Kao odgovor na to, pet najvećih europskih vojnih sila - Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo - pokrenule su format suradnje poznat kao "E5". Cilj je jačanje zajedničke nabave naoružanja i vojne opreme, iako je ta suradnja još u ranoj fazi.

Među prioritetima su integrirana protuzračna i proturaketna obrana, sustavi za precizne udare velikog dometa te svemirski sustavi za rano upozoravanje. Riječ je o sposobnostima koje u velikoj mjeri i dalje osigurava SAD.

​- Europa stagnira u trenutku kada vanjske prijetnje poprimaju dimenzije koje su zaista veoma ozbiljne - kazao je Wolfgang Ischinger, predsjedavajući Minhenske sigurnosne konferencije.

Unatoč izazovima, europska izdvajanja za obranu bilježe značajan rast. Očekuje se da će ukupna potrošnja europskih članica NATO-a u 2026. dosegnuti oko 639 milijardi dolara. U 2025. godini sve su europske članice postigle ili premašile cilj izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu.

Ukrajina kao lekcija za buduće ratove

Rat u Ukrajini sve se više promatra kao izvor ključnih iskustava za moderno ratovanje, posebno kada je riječ o upotrebi bespilotnih letjelica. Prema navodima s konferencije, Ukrajina trenutačno proizvodi oko 200.000 dronova mjesečno, dok joj je cilj da tijekom 2026. godine proizvede više od sedam milijuna bespilotnih letjelica.

Europski dužnosnici zbog toga smatraju da će iskustva iz Ukrajine biti od presudne važnosti za razvoj europskih vojnih kapaciteta. Istovremeno, stratezi upozoravaju da se Rusija priprema za mogućnost izravnog sukoba s Europom u narednih nekoliko godina. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je u prosincu 2025. da bi Rusija mogla biti spremna napasti Savez za manje od pet godina.