Dron s eksplozivom udario u ukrajinski avion: Njemačka strahuje od novog vala ruskih sabotaža

Snimke nadzornih kamera pokazale su da je dron udario u krilo parkiranog ukrajinskog teretnog zrakoplova, a eksplozija je, prema dostupnim informacijama, izostala pukom srećom.

Njemački političari i sigurnosni stručnjaci slučaj povezuju s mogućim ruskim hibridnim djelovanjem. Leipzig/Halle važno je teretno čvorište koje koriste i europski i NATO-ovi vojni zrakoplovi, a kancelar Friedrich Merz obećao je pronaći odgovorne.

“Ovo je mogla biti potpuna katastrofa”

“Ovo je mogla biti potpuna katastrofa, ozbiljan vojni udar na njemačku zračnu luku”, izjavio je Konstantin von Notz, zastupnik u Bundestagu i član parlamentarnog odbora za nadzor sigurnosnih službi. “Čista je slučajnost što se katastrofa nije dogodila. U najmanju ruku, nastala bi golema vatrena buktinja”, rekao je Nico Lange, politički savjetnik i bivši šef kabineta u njemačkom Ministarstvu obrane.

Njemačka vlada sve do utorka pokušavala je umanjiti ozbiljnost incidenta, zbog čega su pojedini političari i sigurnosni stručnjaci kritizirali kancelara Merza jer izbjegava čak i spomenuti mogućnost da iza svega stoji Rusija. Europski dužnosnici i bivši visoki njemački obavještajci, međutim, smatraju da se slučaj uklapa u širi obrazac ruskih sabotaža diljem kontinenta.

“Vrlo je vjerojatno da iza slučaja u Leipzigu stoji Rusija”, izjavio je Arndt Freytag von Loringhoven, bivši zamjenik ravnatelja njemačke Savezne obavještajne službe (BND). Objasnio je da svoj zaključak temelji na nedavnim potezima Moskve jer “diljem Europe bilježimo masovan porast hibridne agresije u svim sferama”. Samo ovog mjeseca zabilježene su misteriozne eksplozije, požari i pokušaji podmetanja vatre u vojnim postrojenjima koja opskrbljuju Ukrajinu u Italiji, Bugarskoj, Estoniji i Slovačkoj.

Pronađen vojni eksploziv Semtex

“Naravno, sve to treba dokazati. No, da savjetujem vladu, rekao bih im da otvoreno kažu kako je najvjerojatnije riječ o Rusiji. Oni to još uvijek izbjegavaju, a ja osobno smatram da je to greška jer time pokazujemo slabost”, naglasio je Freytag von Loringhoven. Predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs upozorio je kako ruski napad na Europu “nije nešto što će se dogoditi u budućnosti, nego se događa upravo sada”.

Na dan kada je pronađen eksplozivni dron, još se jedan dron sudario s teretnim avionom koji nije uspio sletjeti jer je zračna luka bila zatvorena zbog prvog incidenta. Njemački mediji ovog su tjedna otkrili da je deset dana kasnije u polju blizu aerodroma pronađen i treći dron, zajedno s tragovima vojnog eksploziva. Vlada u Berlinu i dalje ne upire prstom u Rusiju, a savezno tužiteljstvo nije odgovorilo na upite za komentar.

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt prošlog je tjedna izjavio kako je incident u Leipzigu povezan s “najrazličitijim scenarijima napada”. Poručio je da “Leipzig nije izoliran slučaj, nego dio šire mreže”, ali je odbio potvrditi medijske napise o ruskoj umiješanosti, rekavši da ne može dijeliti krivnju “na temelju pukih sumnji”. Prethodno je ipak priznao da naoružani dron predstavlja “novu razinu opasnosti”.

“Potpuno nova razina agresije”

Kancelar Merz u utorak se prvi put osvrnuo na propali napad, poručivši da se Njemačka “sve češće nalazi na meti” onih koji su spremni izazvati veliku materijalnu štetu, ozljede ili smrt. Krivce nije imenovao, ali je poručio da će “platiti” te da će uskoro iznijeti nove nalaze. Freytag von Loringhoven upozorio je da neodlučnost može imati posljedice. “Dovoljno poznajemo Rusiju da znamo kako vrlo pažljivo prate naše reakcije. Ako nema jasne i oštre poruke, zaključit će da za njih nema nikakvih posljedica i nastavit će raditi ovakve stvari.”

Dodao je i da je dron pronađen u Leipzigu bio “napunjen vojnim eksplozivom Semtex, što je potpuno nova razina agresije kakvu dosad nismo vidjeli”. Europski dužnosnici i analitičari uvjereni su da Rusija testira NATO pojačavanjem napada na tvornice oružja i upadima dronova, budući da Moskva pod svaku cijenu želi prekinuti pomoć Ukrajini. “Pokušavaju vidjeti koje granice zapravo mogu prijeći. To je poput izviđanja bojišta – ideš naprijed sve dok ne naiđeš na otpor”, rekao je jedan europski sigurnosni dužnosnik pod uvjetom anonimnosti.

Poljska i baltičke zemlje otvoreno govore o Rusiji kao krivcu. Estonski premijer Kristen Michal prošlog je tjedna objavio kako tužitelji sumnjiče Rusiju za podmetanje požara u tvrtki Milrem Robotics, koja Ukrajini isporučuje besposadne vojne sustave. Nakon požara Michal je poručio da su osumnjičenici identificirani te da se vodi istraga o sabotaži iza koje stoji Rusija. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog je tjedna na ruskoj državnoj televiziji najavio još agresivniji odgovor Zapadu: “Naše će metode postati znatno oštrije kako bismo uništili sve što sa Zapada hrani kijevski ratni stroj.” Nekadašnji zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Fedorov izjavio je za BBC da bi se britanske tvornice dronova mogle suočiti s “poluvojnim odgovorom nepoznatih izvora” nakon odluke Londona da Ukrajini ustupi nacrte za dijelove projektila SCALP.

Misteriozne eksplozije u Italiji i Bugarskoj

Zapadni obavještajci ističu kako Rusija sabotaže uglavnom izvodi preko kriminalaca i posrednika, često amatera koje regrutira preko interneta za sitne iznose od svega nekoliko tisuća eura. Takav način djelovanja Moskvi omogućuje negiranje krivnje, ali istodobno povećava rizik od katastrofalnih pogrešaka na terenu. Bivši šef britanskog MI6 Richard Moore još je 2024. godine upozorio da su “ruske tajne službe potpuno podivljale” u sabotažama po Europi. Iste su godine agenti povezani s ruskom vojnom službom GRU slali zapaljive pakete teretnim avionima koji su izazvali požare u skladištima u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji.

Bivši ruski naftni tajkun i oporbenjak u egzilu Mihail Hodorkovski ocjenjuje da je napad na aerodrom u Leipzigu dio pritiska uoči triju važnih regionalnih izbora u Njemačkoj idućeg mjeseca. Radikalno desni AfD, stranka naklonjena Moskvi, snažno raste u anketama u Saskoj-Anhaltu. “Stvaranje osjećaja nesigurnosti među Nijemcima moglo bi ih gurnuti prema glasanju za desne radikale koji podržavaju Putina”, upozorava Hodorkovski.

U Italiji vlasti istražuju je li Rusija odgovorna za snažnu eksploziju u tvornici streljiva KNDS u Colleferru, jugoistočno od Rima, koja se dogodila 13. kolovoza. Iako uzrok još nije službeno potvrđen, incident se naveliko koristi u proruskoj propagandi. Talijanski političari i ukrajinski veleposlanik upozoravaju na likovanje koje se proširilo proruskim mrežama, što budi sumnju u moguću diverziju u tvornici koja proizvodi topničke granate od 155 milimetara za Ukrajinu. Nakon eksplozije, u kojoj je nastala materijalna šteta bez ljudskih žrtava, utjecajni proruski Telegram kanal objavio je kako bi to mogao biti “dio prikrivene sabotaže ruskih obavještajaca”.

Ruski vojni analitičar Aleksandar Stepanov otvoreno se hvalio: “Vidimo da odgovori na agresivne poteze mogu biti različiti i asimetrični. Ovi ‘pucnjevi’ po europskim tvornicama streljiva rezultat su određenih odluka.” Eksplozija u Italiji dogodila se samo tri dana nakon što je izbio požar u bugarskoj tvornici oružja EMCO u Belici. Vlasnik tvornice je Emilian Gebrev, koji je 2015. godine preživio pokušaj trovanja povezan s ruskim agentima. Bugarsko tužiteljstvo i uprava tvornice odbili su komentirati sumnje o umiješanosti stranih službi zbog istrage koja je u tijeku. Jedan izvor upoznat s istragom u Italiji potvrdio je za The Washington Post da se ruska umiješanost istražuje paralelno s drugim mogućim uzrocima. No vlada premijerke Giorgije Meloni zasad pokušava smiriti nagađanja. Ministar obrane Guido Crosetto poručio je da “nitko nema dokaze da je riječ o nečemu drugom osim o internom kvaru” te dodao kako “nema potrebe izmišljati krivnju onima koji već godinama svakodnevno vode opasan hibridni rat”.