El Niño snažno jača: WMO upozorava na ekstremne vremenske rizike koji će se nastaviti i 2027.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je 3. rujna novo upozorenje prema kojem je El Niño čvrsto uspostavljen u tropskom Pacifiku i u idućim će mjesecima dodatno ojačati. Prognoze WMO-ovih globalnih prognostičkih centara pokazuju gotovo stopostotnu vjerojatnost da će taj klimatski fenomen potrajati do veljače 2027., dok bi vrhunac mogao dosegnuti krajem ove godine.

O upozorenju je u Hrvatskoj izvijestio i 24sata, a ključni podaci mogu se provjeriti u najnovijem priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (WMO). WMO upozorava da vrlo snažan El Niño može znatno promijeniti raspored oborina i temperatura te povećati rizik od suša, poplava i ekstremnih vrućina. Pritom naglašava da jačina El Niña sama po sebi ne određuje koliko će posljedice biti teške u pojedinoj zemlji jer one ovise o području, godišnjem dobu i drugim klimatskim čimbenicima.

Temperature u Pacifiku nastavljaju rasti

El Niño nastaje kada se površinske vode središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika zagriju iznad uobičajenih vrijednosti, uz promjene u atmosferskoj cirkulaciji. WMO navodi da je indeks Niño 3.4 u razdoblju od kraja srpnja do sredine kolovoza dosezao približno od 2,2 do 2,6 °C iznad prosjeka. U pojedinim područjima temperatura vode ispod površine oceana tijekom srpnja i početkom kolovoza bila je više od 8 °C iznad uobičajenih vrijednosti.

Najnovija sezonska prognoza WMO-a ide još dalje. Za razdoblje od rujna do studenoga 2026. prosječna anomalija temperature površine mora u području Niño 3.4 prognozirana je na približno 3,6 °C, a jačanje bi trebalo dosegnuti vrhunac tijekom studenoga i prosinca.

Britanski Guardian, na čiju se obradu oslanjaju i pojedini navodi preneseni u hrvatskim medijima, citira klimatskog analitičara Zekea Hausfathera prema kojem prosjek 14 modela za studeni pokazuje mogućnost anomalije od oko 4 °C. Hausfather je također naveo da podaci dobiveni analizom koralja, godova drveća i povijesnih zapisa upućuju na mogućnost da u posljednjih tisuću godina nije bilo El Niña takve snage. Ta procjena nije formulirana kao zaključak WMO-a i stoga je treba razlikovati od službene prognoze organizacije.

Upozorenja zbog hrane i ekstremnih vremenskih pojava

Posljedice El Niña razlikuju se od kontinenta do kontinenta. U nekim dijelovima svijeta povezuje se s manjkom oborina i većom opasnošću od suše i požara, dok drugdje raste mogućnost obilnijih kiša i poplava.

Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je početkom kolovoza da bi jačanje El Niña moglo dodatnih približno 49 milijuna ljudi u posebno ranjivim područjima dovesti u stanje akutne nesigurnosti hrane. Procjena obuhvaća zemlje u kojima WFP raspolaže podacima o postojećoj nesigurnosti hrane.

Europa je tijekom ljeta već prošla kroz niz snažnih toplinskih valova. Prema tada dostupnim, još nepotpunim podacima iz približno polovice kontinenta, zabilježeno je najmanje 35.000 više smrti nego što bi se u tom razdoblju uobičajeno očekivalo. Riječ je o procjeni viška smrtnosti, a ne o konačnom broju pojedinačno potvrđenih smrti izravno uzrokovanih vrućinom.

Hoće li 2027. biti najtoplija godina?

Tvrdnja da bi 2027. mogla postati najtoplija godina od početka instrumentalnih mjerenja temelji se na klimatskim procjenama, ali nije istovjetna WMO-ovoj prognozi trajanja El Niña.

Guardian je 3. rujna prenio procjenu Gavina Schmidta, koji vodi NASA-inu analizu globalnih površinskih temperatura GISTEMP, da bi 2027. mogla znatno nadmašiti dosadašnji temperaturni rekord. Schmidt je sredinom kolovoza javno napisao da će 2027., prema njegovu očekivanju, snažno nadmašiti rekord za najtopliju godinu.

WMO u svojem najnovijem priopćenju ne proglašava unaprijed 2027. najtoplijom godinom u povijesti. Organizacija potvrđuje da će vrlo snažan El Niño dodatno utjecati na globalne temperaturne i oborinske obrasce te da će njegovi klimatski učinci trajati duboko u 2027. godinu.

Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da je „planet u neistraženim vodama, a te se vode zagrijavaju“. Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, govoreći o pripremama meteoroloških službi za moguće posljedice, poručila je: „Nemamo vremena za gubljenje.“