EU kreće u veliki obračun s plastičnim otpadom: Neke promjene stižu odmah, najstrože zabrane od 2030.

Europska unija od srijede, 12. kolovoza, počinje primjenjivati nova pravila kojima želi smanjiti količinu plastičnog i ambalažnog otpada. Dio mjera stupa na snagu odmah, dok će se najstrože zabrane uvoditi postupno tijekom sljedećih godina.

Prosječni građanin EU-a godišnje proizvede 177,8 kilograma ambalažnog otpada, a cilj je do 2040. tu količinu smanjiti za najmanje 15 posto.

Nova pravila obuhvatit će gotovo sve – od ambalaže za hranu i vrećica u trgovinama do restorana, hotela i dostave hrane.

Prve promjene odnose se na PFAS

Jedna od prvih mjera odnosi se na PFAS, skupinu kemikalija poznatih kao „vječne kemikalije“. Koriste se, među ostalim, zbog otpornosti na vodu i masnoću, a povezuju se s nizom zdravstvenih rizika.

Od 12. kolovoza ambalaža za hranu više ne smije sadržavati PFAS iznad propisanih granica. Nova pravila ograničavaju i uporabu bisfenola A, dok za određene zaštitne slojeve u konzervama voća, povrća i ribe vrijedi prijelazno razdoblje do srpnja 2028. godine.

No to je tek početak.

Od 2030. nestaju neke plastične vrećice

Od 2030. na snagu bi trebale stupiti još strože mjere.

Na blagajnama više neće biti dopuštene lagane plastične vrećice, a ograničenja će obuhvatiti i plastične mrežice, vrećice i kutije za svježe voće i povrće.

Zabranit će se i plastična folija kojom se međusobno povezuju limenke i boce. Istodobno će ambalaža morati zadovoljavati strože kriterije reciklabilnosti. Od 2030. na tržištu se neće smjeti prodavati ambalaža koja nije reciklabilna u propisanom udjelu od najmanje 70 posto.

Promjene stižu i u restorane i hotele

Nova pravila neće zaobići ni ugostiteljski sektor.

Od veljače 2027. restorani i kafići morat će gostima omogućiti da hranu i piće preuzmu u vlastitim posudama i šalicama. Velike ugostiteljske mreže godinu dana poslije morat će nuditi i vlastitu višekratnu ambalažu.

Od 2029. zabranit će se polistirenske, odnosno stiroporne posude za brzu hranu i dostavu. Na zračnim lukama bit će zabranjena i rastezljiva plastična folija za zamatanje prtljage.

A od 2030. pravila postaju još stroža.

Za konzumaciju hrane i pića u samom ugostiteljskom objektu bit će zabranjena jednokratna plastična ambalaža. To bi, među ostalim, trebalo značiti kraj malih plastičnih vrećica i posudica za šećer, sol, ketchup i majonezu na stolovima.

Promjene će osjetiti i hoteli. Mala plastična pakiranja šampona i sapuna također bi trebala postati prošlost.

Njemačka uvodi i dodatni namet

Uz europska pravila, u Njemačkoj od 2027. godine dolazi i posebna promjena u financiranju plastičnog otpada.

Njemačka trenutačno u europski proračun uplaćuje oko 1,4 milijarde eura godišnje na temelju količine nereciklirane plastične ambalaže. Taj će se trošak ubuduće prebacivati na proizvođače koji plastiku stavljaju na tržište.

Predviđeni iznos je 80 centi po kilogramu plastike.

Tvrtke taj trošak formalno neće morati izravno prebaciti na potrošače, no očekuje se da bi dio ili cijeli iznos mogle uključiti u cijene proizvoda. Ako bi se trošak u potpunosti prebacio na krajnje kupce, pri prosječnoj potrošnji od oko 40 kilograma plastike po stanovniku godišnje to bi značilo približno 32 eura dodatnog troška godišnje po osobi.

Europska unija tako postupno pokušava promijeniti način na koji se plastika proizvodi, koristi i zbrinjava. Dok prve promjene stižu već ovog tjedna, najveći dio novih ograničenja građani će početi osjećati tijekom druge polovice ovog desetljeća.