Europa se naoružava zbog straha od Rusije, no pojavio se problem koji novac ne može riješiti

Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius upozorio je da bi Europa morala biti sposobna vrlo brzo rasporediti oko 100.000 vojnika kako bi odgovorila na moguće gomilanje ruskih snaga uz granice NATO-a i EU-a.

"Zamislite da je 2030., godina za koju obavještajne službe kažu da bi Rusija mogla biti spremna testirati NATO, a 100.000 ruskih vojnika gomila se na granici EU-a i NATO-a", rekao je Kubilius ranije ove godine u Vilniusu.

U takvom scenariju Europa bi, upozorio je, morala biti sposobna jednako brzo premjestiti usporediv broj vlastitih vojnika, zajedno s velikim količinama vojne opreme, piše Euronews.

No upravo tu nastaje ozbiljan problem. Istraživanje EUROMIL-a među vojnim udrugama pokazalo je da većina stanje s novačenjem smatra problematičnim, dok je zadržavanje postojećih pripadnika vojske u pojedinim zemljama ocijenjeno čak kritičnim. U istraživanju su sudjelovale vojne udruge iz niza europskih država, među kojima su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Belgija, Švedska i Nizozemska.

Pokazalo se i da pripadnici vojske najčešće napuštaju službu nakon otprilike deset godina.

Plaće i uvjeti rada među najvećim problemima

Među glavnim preprekama za privlačenje novih vojnika izdvajaju se konkurencija privatnog sektora, plaće i zahtjevi vezani uz fizičku spremnost. Istodobno, postojeći pripadnici oružanih snaga najčešće odlaze zbog niskih primanja, loše ravnoteže između privatnog i poslovnog života te drugih problema povezanih s uvjetima rada.

Kao moguća rješenja nameću se veće plaće i mirovine, bolji radni uvjeti te ograničavanje radnog vremena.

No problem nije samo u broju profesionalnih vojnika. Steven Everts, direktor Instituta Europske unije za sigurnosne studije (EUISS), upozorava da Europa mora znatno povećati i broj pričuvnika.

Suvremenim vojskama, naime, nisu potrebni samo klasični vojnici. Potrebni su im i stručnjaci za kibernetičku sigurnost, logistiku, medicinu i niz drugih područja koji bi u slučaju potrebe mogli biti pozvani na službu.

Tu se pojavljuje novi izazov: kako uvjeriti privatne poslodavce da svoje stručnjake povremeno prepuste oružanim snagama?

"Ako radite za IT tvrtku, u interesu vašeg šefa nije nužno da budete dostupni nacionalnim oružanim snagama kad vas pozovu", upozorio je Everts, istaknuvši da europsko jačanje obrane zasad nije praćeno dovoljnim organizacijskim reformama.

Problem muči i NATO

Nedostatak vojnika nije samo problem Europske unije. Njime se intenzivno bavi i NATO, koji upozorava da nemogućnost povećanja oružanih snaga članica u skladu s novim sigurnosnim zahtjevima predstavlja izravan rizik za spremnost i vjerodostojnost Saveza.

NATO-ov Odbor za obranu i sigurnost priprema izvješće o problemima novačenja i zadržavanja vojnog osoblja, koje bi trebalo biti predstavljeno krajem studenoga.

Stručnjaci upozoravaju da sadašnji modeli oružanih snaga možda neće biti dovoljni za rat visokog intenziteta. Među mogućim rješenjima spominju se snažnije dobrovoljno novačenje, ali i različiti oblici selektivnog vojnog roka.

Problem nije samo u novcu

Dio stručnjaka smatra da Europa mora promijeniti i odnos društva prema vojnoj službi. Njemačka je dobar primjer izazova s kojima bi se uskoro mogle suočiti i druge europske države.

Nakon što je kancelar Friedrich Merz najavio da želi Bundeswehr pretvoriti u najsnažniju konvencionalnu vojsku Europe, zakonske promjene povezane s ponovnim uvođenjem obvezne vojne evidencije izazvale su prosvjede, osobito među mladima.

Obrambena stručnjakinja Chris Kremidas-Courtney smatra da povećanje broja vojnika zato neće biti moguće samo većim plaćama i boljom organizacijom.

"Ako se u društvu na služenje u oružanim snagama gleda s prijezirom, malo će ljudi željeti ostati, a još manje njih uopće će se željeti pridružiti", upozorila je.

Europa se tako istodobno mora suočiti s dva velika izazova: pronaći novac za snažno povećanje obrambenih kapaciteta i pronaći dovoljno ljudi koji će tu novu vojnu moć moći koristiti.

Upravo bi nedostatak vojnog osoblja mogao postati jedan od najvećih izazova europske sigurnosti u godinama koje dolaze. Jer nije dovoljno imati oružje, opremu i novac – netko njima mora i upravljati.