Europi prijeti novi toplinski val: WHO upozorava na temperature do 43 stupnja

Nakon kraćeg razdoblja nižih temperatura, Europi ponovno prijeti snažan toplinski val. Prema upozorenju Svjetske zdravstvene organizacije, pojedini dijelovi kontinenta ovoga bi tjedna mogli dosegnuti temperature i do 43 Celzijeva stupnja. Stručnjaci pritom upozoravaju da brojne europske države još uvijek nisu dovoljno spremne za zdravstvene i društvene posljedice koje mogu izazvati dugotrajne ekstremne vrućine.

Novi val vrućine formira se nad Atlantikom

Regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Henri P. Kluge upozorio je da se novi toplinski val već razvija nad Atlantikom. Najizraženije vrućine očekuju se u Portugalu i južnim dijelovima Španjolske, gdje bi temperatura mogla porasti do 43 stupnja. Na novi nalet visokih temperatura pripremaju se i Francuska te zemlje Beneluksa.

Istodobno, pojedina područja središnje Azije već nekoliko dana bilježe temperature iznad 40 stupnjeva, što dodatno potvrđuje razmjere toplinskog opterećenja s kojim se suočava šira europska regija WHO-a.

Zbog ozbiljnosti situacije Svjetska zdravstvena organizacija sazvala je izvanredni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 europske države, Europske komisije te brojnih organizacija uključenih u zaštitu zdravlja stanovništva. Sudjelovanje više od 130 predstavnika pokazuje da se toplinski valovi sve manje promatraju kao uobičajena vremenska nepogoda, a sve više kao izravna prijetnja javnom zdravlju.

Pojedine države već su ojačale sustave zaštite

Iz WHO-a navode da su neke države posljednjih godina napravile važne pomake u pripremi i zaštiti građana tijekom razdoblja ekstremnih vrućina. Italija, primjerice, gotovo u stvarnom vremenu prati smrtnost u desecima gradova, dok Španjolska razvija sustav pravodobnog upozoravanja stanovništva putem medija.

Austrija, Belgija i Francuska uspjele su boljom organizacijom zdravstvenog sustava ublažiti posljedice toplinskih valova. Takvi primjeri, ističe WHO, pokazuju koliko je važna pravovremena reakcija institucija, jasna komunikacija prema građanima i dobra povezanost zdravstvenih službi s ostalim sustavima zaštite.

Manje od polovice država ima nacionalni plan

Unatoč napretku u pojedinim zemljama, WHO upozorava da Europa i dalje ima ozbiljne slabosti u pripremi za ekstremne vrućine. Kluge posebno ističe činjenicu da manje od polovice država europske regije ima nacionalni akcijski plan za zaštitu stanovništva tijekom toplinskih valova.

“Dobro pripremljeni nacionalni planovi spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagiraju brzo i koordinirano, dok druge i dalje kasne s odgovorom”, poručio je.

Jedan od problema je i to što velik broj građana ni danas ne doživljava toplinske valove kao osobnu opasnost, čak ni kada meteorološke službe izdaju najviši stupanj upozorenja. WHO upozorava i na manjak klimatiziranih javnih prostora u koje bi se građani mogli skloniti tijekom najopasnijeg dijela dana.

Dodatnu prepreku predstavlja administracija. U pojedinim državama proglašenje toplinskog vala može kasniti zbog birokratskih procedura, čime se usporava reakcija zdravstvenih službi i drugih sustava koji bi trebali pravodobno zaštititi stanovništvo.

Najugroženiji su stariji, bolesni i socijalno izolirani

Posebno su izložene starije osobe, kronični bolesnici, beskućnici te socijalno izolirani građani. Upravo te skupine često ostaju izvan sustava pomoći u trenucima kada su temperature najopasnije i kada pravodobna reakcija može biti presudna.

Stručnjaci upozoravaju da toplinski valovi više nisu rijetka iznimka, nego sve češća pojava. Klimatske promjene dodatno povećavaju njihovu učestalost, trajanje i intenzitet, zbog čega zdravstveni sustavi, gradovi i službe civilne zaštite moraju svoje planove prilagoditi novim klimatskim okolnostima.

To uključuje bolju organizaciju zdravstvene skrbi, dostupnost informacija građanima, prepoznavanje rizičnih skupina te stvaranje sigurnih prostora u kojima se stanovništvo može zaštititi od ekstremnih temperatura.

Potrebna je bolja povezanost institucija

U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ipak ističu i određene pozitivne pomake. Sve više država počelo je povezivati zdravstvene ustanove, službe za izvanredne situacije, urbaniste i ministarstva okoliša kako bi zajednički odgovorili na izazove koje donose sve češći ekstremni vremenski događaji.

Takav pristup, smatraju stručnjaci, ključan je jer se posljedice toplinskih valova ne odnose samo na zdravstvo, nego i na funkcioniranje gradova, skrb o ranjivim skupinama, promet, radne uvjete i svakodnevni život građana.

Meteorolozi posljednjih dana također upozoravaju da bi ovo ljeto moglo biti među toplijima posljednjih godina, uz česte toplinske valove i dulja razdoblja visokih temperatura. Zbog toga stručnjaci ponovno pozivaju građane da prate službena upozorenja, izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana te posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba i svih koji su posebno osjetljivi na ekstremne vrućine.