Francuska sumnja da Iran stoji iza hakerskih napada na hladnjake diljem Europe

FRANCUSKE vlasti sumnjaju da su hakeri povezani s iranskom državom odgovorni za kibernetičke napade koji su prošlog mjeseca onesposobili hladnjake i zamrzivače u stotinama trgovina diljem Francuske. U nekim su slučajevima uređaji bili toliko zagrijani da su se zapalili, a šteta bi mogla dosegnuti desetke milijuna eura, piše Reuters, pozivajući se na dva izvora upoznata s istragom, piše Reuters.

Ako se iranska odgovornost potvrdi, bit će to jedan od najtežih kibernetičkih napada tijekom rata s Iranom, koji je počeo u veljači. Taj sukob već su pratili napadi na civilnu infrastrukturu, uključujući američki javni prijevoz, postrojenja za pročišćavanje vode i brodove.

Hladnjaci se zagrijali, hrana završila u smeću

Napad se dogodio 11. listopada, kada su hakeri preuzeli kontrolu nad sustavima za regulaciju temperature komercijalnih hladnjaka u stotinama objekata. Uređajima su daljinski mijenjali temperaturu, zbog čega su velike količine hrane postale neupotrebljive.

U pojedinim trgovinama hladnjaci su se toliko zagrijali da su izbili požari. Zaposlenici supermarketa iznosili su kutije pokvarenog mesa i rastopljenog sladoleda te ih bacali u velike kontejnere.

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost ranije su upozorili da napad nije morao biti tehnički zahtjevan. Tvrtka koja proizvodi dio pogođenih uređaja potvrdila je da su neki bili zastarjeli ili su koristili starije verzije softvera, što je hakerima moglo olakšati pristup.

Jedan francuski vlasnik supermarketa procijenio je da bi ukupna šteta na razini države mogla dosegnuti desetke milijuna eura.

Napadnute i banke krvi

Početkom studenoga uslijedio je novi val napada koji je pogodio više od 100 objekata diljem Europe. Među metama su bili i hladnjaci francuskih banaka krvi, zbog čega su zaposlenici morali premjestiti dio zaliha krvi u druge rashladne uređaje.

Ponavljanje sličnih napada u više država potaknulo je nagađanja o njihovim organizatorima. Osim Irana, pozornost je bila usmjerena i na Rusiju, koju europske države već dulje sumnjiče za sabotažne operacije.

Francuske vlasti zasad nisu javno objavile dokaze na temelju kojih sumnjaju na Iran. Dva izvora upoznata s istragom nisu željela biti imenovana, a nije poznato kako su istražitelji došli do zaključka o mogućoj iranskoj umiješanosti.

Slični napadi i u američkim vojnim trgovinama

Napadi u Europi uslijedili su nakon sličnog incidenta u Sjedinjenim Državama. U kolovozu su hladnjaci prestali raditi u najmanje šest trgovina namijenjenih američkom vojnom osoblju.

Pentagon istražuje mogućnost da je riječ o kibernetičkom napadu te surađuje s francuskim vlastima kako bi utvrdio što se dogodilo. Prema izvoru upoznatom sa slučajem, američko Ministarstvo obrane i u toj istrazi smatra Iran jednim od osumnjičenih, ali postupak još traje.

Nije utvrđeno postoji li veza između napada na američke vojne trgovine, listopadskih napada u Francuskoj i novog vala napada na hladnjake diljem Europe.

Iran odbacuje optužbe za kibernetičke napade

Francusko ministarstvo vanjskih poslova i pariško tužiteljstvo nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Odgovor nije stigao ni od iranske misije pri Ujedinjenim narodima, dok Teheran redovito odbacuje optužbe za zlonamjerne kibernetičke operacije.

Pentagon je potvrdio da je upoznat s nagađanjima o mogućem kibernetičkom napadu na vojne trgovine. Poručio je da vojni istražitelji rade na slučaju, ali da zbog sigurnosnih razloga zasad ne može iznositi dodatne pojedinosti.