Iran lansirao dronove prema Hormuzu, SAD odgovorio napadom na iranske položaje

Prema riječima američkog dužnosnika koji je govorio za Reuters, četiri iranska drona bila su usmjerena prema pomorskom prometu u regiji. Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je na društvenoj mreži X da su nakon njihova obaranja izvedeni udari na iranske nadzorne položaje u Goruku i na otoku Kešmu, uz sam Hormuški tjesnac.

Iranska revolucionarna garda odgovorila je tvrdnjom da je projektilima gađala američke vojne baze u regiji te otvorila vatru na četiri tankera koja su pokušala proći kroz tjesnac bez njezina odobrenja.

Istodobno je kuvajtska protuzračna obrana presretala projektile i dronove nepoznatog podrijetla, izvijestili su državni mediji. U Bahreinu su se oglasile sirene za uzbunu, a stanovništvu je naređeno da potraži sklonište. Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje, no američka vojska navodi da je šest projektila presretnuto, dok sedmi nije dosegnuo cilj.

Sjedinjene Države i Iran u međuvremenu vode uglavnom neizravne pregovore o privremenom sporazumu kojim bi se zaustavio tromjesečni rat, dok bi složenija pitanja, uključujući iranski nuklearni program, bila ostavljena za kasniju fazu razgovora. Unatoč povremenim diplomatskim pomacima, dogovor je i dalje izvan dosega.

Teheran kao dio mogućeg sporazuma traži pristup milijardama dolara prihoda od nafte, izuzeća od sankcija na izvoz sirove nafte, ukidanje američke blokade svojih luka te veći utjecaj nad Hormuškim tjesnacem.

Iran je u praksi gotovo blokirao prolaz kroz taj strateški morski koridor kojim je prije izbijanja rata prolazilo oko 20 posto svjetske trgovine naftom. Zbog poremećaja u opskrbi energentima američki predsjednik Donald Trump suočava se sa sve snažnijim unutarnjopolitičkim pritiscima, ponajprije zbog rasta cijena goriva i zahtjeva da okonča sve nepopularniji sukob.

U razgovoru za NBC Trump je izjavio da je većina iranskih postrojenja za proizvodnju projektila i dronova uništena, ali da Teheran i dalje raspolaže značajnim dijelom svojeg raketnog arsenala.

„Još imaju određeni broj projektila i dronova. Rekao bih da im je ostalo možda 21 do 22 posto projektila. To je i dalje velik broj, ali nije ni približno onome što su imali kada smo prvi put napali“, rekao je Trump.

Upitan zašto iransko vodstvo nije spremnije na kompromis ako je pod tako snažnim pritiskom, odgovorio je:

„Zato što su snažni. Ponosni su. Morat će učiniti stvari za koje nikada nisu mislili da će ih učiniti jer nemaju izbora, ali za to treba vremena.“

Od početka rata, koji su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli 28. veljače, Iran je projektilima i dronovima gađao zaljevske države koje ugošćuju američke vojne baze te je gotovo potpuno zaustavio promet kroz Hormuški tjesnac. Sukob je izazvao rast cijena nafte i ozbiljne poremećaje u globalnim opskrbnim lancima.

Svjetski program za hranu upozorio je u petak da rast troškova goriva i prijevoza milijune ljudi širom svijeta dodatno približava gladi.

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezaei izjavio je za CNN da bi mogućnost mirovnog sporazuma ovisila o odluci Trumpove administracije da odmrzne 24 milijarde dolara iranske imovine. Istodobno je upozorio da će Sjedinjene Države „ući u mračni hodnik“ nastave li s vojnim napadima.

Napetosti rastu i na drugim regionalnim bojištima. U Libanonu je proiranski pokret Hezbolah objavio da je u petak izveo dva napada na izraelske snage na jugu zemlje, uključujući područje oko nedavno zauzetog dvorca Beaufort. Libanonske sigurnosne službe istodobno navode da su izraelski zračni udari pogodili više lokacija na jugu Libanona.

Iran je ponovno izrazio potporu Hezbolahu i zatražio povlačenje izraelskih snaga iz južnog Libanona. Teheran je prekid vatre između Izraela i Hezbolaha postavio među uvjete za eventualni mirovni sporazum sa Sjedinjenim Državama.