Jesensko zasjedanje Europskog parlamenta: U središtu novi proračun EU-a, migracije i budućnost Europe

Iako se njegovo donošenje očekuje do kraja godine, sve je izglednije da će dogovor biti postignut tek početkom sljedeće godine. Prema prvim procjenama, Hrvatskoj bi iz novog proračuna trebalo pripasti oko 16,8 milijardi eura.

U sklopu prve plenarne sjednice nakon ljetne stanke u srijedu će se održati rasprava o stanju Unije. Nakon govora Ursule von der Leyen svoja će stajališta najprije iznijeti predstavnici parlamentarnih klubova, a potom i zainteresirani europski zastupnici.

Član Europske pučke stranke i hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ) rekao je na konferenciji za novinare, na kojoj su sudjelovali i Romana Jerković (SDP) te Gordan Bosanac (Možemo!), da će govor predsjednice Komisije, kao i nadolazeći pregovori, prije svega biti test europskog zajedništva.

– Ali i test spremnosti Europe da se suoči s nikada opasnijim svijetom. Tema migracija bit će, s obzirom na dramatične scene iz Ceute, također na dnevnom redu. EPP je tražio da se o tome razgovara, rekao je Ressler.

Zaštita europskih granica

Na sjednici Europskog parlamenta sudjelovat će i kanadski premijer Mark Carney, a Ressler je među važnim temama istaknuo migracije i zaštitu vanjskih granica EU-a.

Posebno je upozorio na situaciju u španjolskoj enklavi Ceuti u sjevernoj Africi, nakon nekontroliranog ulaska više od 80.000 migranata.

– Radi se o situaciji i scenama koje, nažalost, pokazuju kako bi izgledala Europa i kako će izgledati Europa ako se pitanje zaštite granica i suradnje s trećim državama ne shvati ozbiljnije nego što se shvaćalo proteklih godina, rekao je Ressler.

Među temama neformalnih razgovora bit će i novi sedmogodišnji proračun EU-a.

– Tu su pregovori o jednom velikom megafondu kojim će se definirati kako će se trošiti gotovo polovica svih europskih sredstava, ukupno 865 milijardi eura, rekao je Ressler.

Prema prvim procjenama, Hrvatskoj bi iz tog proračuna trebalo pripasti 16,8 milijardi eura.

– Pregovori se zahuktavaju, rekao je Ressler.

U četvrtak će se održati i rasprava o zaštiti zdravlja, temi koja je, kako je istaknuo, posebno relevantna za Hrvatsku, ali i za sve države članice.

Jerković: Zdravstvo ne smije biti u drugom planu

Romana Jerković istaknula je da u Europskom parlamentu postoji širok konsenzus o potrebi jačanja europskih obrambenih i industrijskih kapaciteta, povećanja produktivnosti i ulaganja te jačanja strateške autonomije u ključnim sektorima.

– Ali to ne smije biti nauštrb plaća, radnih uvjeta, okolišnih ili zdravstvenih standarda koje smo već postigli, rekla je Jerković.

Socijalisti, dodala je, očekuju da se Ursula von der Leyen ozbiljno posveti pitanjima koja izravno utječu na svakodnevni život građana, poput zdravstvene skrbi, stanovanja, dostupnosti energije i zdrave hrane.

– Međutim, nisam baš sigurna hoće li predsjednica tim temama dati prostor i političku važnost koju zaslužuju, rekla je Jerković.

Posebno je upozorila na strukturu novog sedmogodišnjeg proračuna EU-a i položaj zdravstva u njemu.

– Struktura proračuna za neke sektore, poput zdravstva, nije dobra. Europska komisija predložila je da se program EU4Health utopi u jednom općem proračunu za konkurentnost, što smatramo da nije dobro. Zdravstvo kao iznimno važno područje ne bi se trebalo natjecati s drugim područjima, rekla je Jerković.

Bosanac: Europa mora ozbiljnije shvatiti klimatske promjene

Gordan Bosanac, član Možemo! i zastupnik u klubu Zelenih u Europskom parlamentu, rekao je da će klimatske promjene biti jedan od prioriteta njegove političke skupine.

Nakon prirodnih katastrofa koje su ovog ljeta pogodile Europu, od Ursule von der Leyen očekuju, kaže, jasnu poruku da će doći do zaokreta u europskoj klimatskoj politici.

– Danas imamo statistike iz pojedinih država članica prema kojima je stopa smrtnosti u srpnju i kolovozu bila veća nego u vrijeme covida.

– Kada je bio covid, zaustavili smo svjetsku ekonomiju da bismo izašli na kraj s tim. Očekujemo da se puno ozbiljnije shvati što se dogodilo. Kasnimo s promjenama, rekao je Bosanac.

Zeleni očekuju i izmjene zakonodavstva vezanog uz kvalitetu radnih mjesta, posebno kako bi se u obzir uzeli utjecaji visokih temperatura i toplinskih valova na radnike.

– Predsjednici Komisije rekli smo da očekujemo izmjenu najavljenog zakonodavstva vezanog uz kvalitetu poslova kako bi se prepoznao utjecaj topline i rada tijekom velikih toplinskih udara te dodatno zaštitili radnici, posebno oni koji rade u ljetnim mjesecima na gradilištima, rekao je Bosanac.

Borba protiv lažnih vijesti

Bosanac je među prioritetima Zelenih istaknuo i zaštitu demokracije u digitalnom prostoru.

Uskoro bi trebalo biti objavljeno izvješće s preporukama za prepoznavanje algoritama koji neposredno prije izbora pridonose širenju lažnih vijesti te njihovu regulaciju.

– Vrijeme je da Europa dobije svoj Facebook, Twitter i da budu postavljeni na zdravim nogama, a ne da su to mreže i platforme koje nisu samo opasne po zdravlje ljudi nego i po kvalitetu demokracije, rekao je Bosanac.

Jesensko zasjedanje Europskog parlamenta tako će otvoriti niz tema koje će u idućim mjesecima određivati politički smjer Europske unije – od novog višegodišnjeg proračuna i zaštite granica do obrane, zdravstva, klimatske politike i regulacije digitalnog prostora.