Lavrov upozorava NATO zbog Arktika: „Vojne aktivnosti izravna su prijetnja sigurnosti Rusije“
Ruski ministar vanjskih poslova tvrdi da NATO pojačavanjem vojne prisutnosti na krajnjem sjeveru povećava opasnost od incidenata koji bi mogli prerasti u oružani sukob. NATO, s druge strane, navodi da je operaciju Arctic Sentry pokrenuo radi jačanja obrane u regiji u kojoj bilježi rast ruske vojne aktivnosti i kineskog interesa.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO za militarizaciju Arktika i poručio da Moskva aktivnosti Saveza na krajnjem sjeveru smatra izravnom sigurnosnom prijetnjom. Njegove izjave prenio je 24sata, pozivajući se na Hinu, a sadržaj je potvrđen i u izvornom Lavrovljevu tekstu objavljenom 31. kolovoza te u izvještaju Reutersa.
Lavrov je svoje stajalište iznio u članku „International Cooperation in the Arctic: Challenges and Opportunities“, objavljenom na portalu Russian Arctic and Far East Development. U njemu NATO optužuje da povećava vojnu prisutnost u blizini ruskih sjevernih granica i provodi vježbe koje Moskva smatra agresivnima.
„Takva vojna aktivnost na krajnjem sjeveru predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Rusije“, napisao je Lavrov. Dodao je da se, prema njegovoj procjeni, povećava mogućnost incidenata koji bi mogli dovesti do oružanog sukoba s teškim posljedicama.
NATO u veljači pokrenuo Arctic Sentry
Povod za nove ruske kritike je Arctic Sentry, aktivnost koju je NATO pokrenuo 11. veljače 2026. radi jačanja svoje prisutnosti i sposobnosti djelovanja na Arktiku i krajnjem sjeveru. Prema službenom objašnjenju NATO-a, operativni pristup povezuje postojeće aktivnosti država članica i Saveza, a njime upravlja Združeno zapovjedništvo snaga NATO-a u Norfolku.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prilikom pokretanja aktivnosti naveo je povećanu rusku vojnu aktivnost i sve veći kineski interes za Arktik kao razloge zbog kojih Savez smatra da mora dodatno ojačati djelovanje u toj regiji. Arctic Sentry obuhvaća i postojeće vojne vježbe, među kojima su danski Arctic Endurance i norveški Cold Response.
Moskva takvo obrazloženje odbacuje. Lavrov tvrdi da NATO nastoji Arktik pretvoriti u novo područje sučeljavanja s Rusijom te aktivnosti Saveza povezuje i sa sankcijama te prekidom dijela ranije međunarodne suradnje na krajnjem sjeveru. Riječ je o stajalištima ruske vlade iznesenima u njegovu autorskom tekstu, a ne o neovisno utvrđenim činjenicama.
Rusija ima najveću vojnu prisutnost na Arktiku
Istodobno, Rusija ima najveću vojnu prisutnost i najopsežniju vojnu infrastrukturu među državama na Arktiku, navodi Reuters. Ruska Sjeverna flota uključuje i podmornice sposobne za nošenje nuklearnog oružja, dok Moskva regiju smatra područjem svojih strateških interesa i razvija Sjeverni morski put prema azijskim tržištima.
Posljednjih godina u Arktiku raste i kineska aktivnost, velikim dijelom kroz suradnju s Moskvom. NATO upravo rusku vojnu prisutnost i kineski interes navodi među razlozima zbog kojih dodatno jača nadzor i obrambene sposobnosti na sjeveru. Sedam od osam arktičkih država danas su članice NATO-a.
Napetosti prati i jačanje vojnih kapaciteta pojedinih članica Saveza. Norveška, koja s Rusijom dijeli kopnenu granicu, tijekom kolovoza proširila je novoosnovanu brigadu smještenu na Arktiku, što je dio povećanja njezinih obrambenih sposobnosti na sjeveru.
Moskva pritom odbacuje tvrdnje da sama predstavlja prijetnju NATO-u. Lavrovljeve najnovije izjave tako dolaze u trenutku kada obje strane povećanje vojnih aktivnosti one druge navode kao razlog za dodatno jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti na Arktiku.
Autor: K.F./PHB




