Mogući premijer Srbije: "Kosovo je dio Srbije, s Hrvatima se nećemo složiti o 90-ima"

DEJAN Šoškić, sveučilišni profesor i bivši guverner Narodne banke Srbije, bit će novi srbijanski premijer ako na izborima pobijedi Studentska lista, ustvrdio je početkom listopada Aleksandar Vučić. U razgovoru za Index dan nakon parlamentarnih izbora, 59-godišnji Šoškić nije se želio izjašnjavati o svojim političkim ambicijama, no jasno je da se ovog ekonomskog stručnjaka neće zaobići kad Studentska lista bude dijelila visoke dužnosti.

Šoškić je najavio bolje odnose s Hrvatskom i Europskom unijom, dok na pitanje o stavu nove vlasti prema Rusiji nije odgovorio. Najavio je da se Studentska lista neće baviti pitanjima iz ratnih 90-ih godina, poput Vukovara i Oluje, te da Kosovo, u skladu sa srbijanskim Ustavom, smatra dijelom Republike Srbije.

Kakva je bila prošla noć?

Noć je prošla u slavlju i proslavi demokracije i slobode u Srbiji.

Čini se da je ključno bilo to što ste građane koji dosad nisu izlazili na izbore uspjeli potaknuti da glasaju?

Studentska organizacija sustavno se organizirala i potrudila da dođe do potencijalnih birača koji su ranije, nažalost, bili osuđeni na neslobodno informiranje kakvo u Srbiji vlada već godinama. Mislim da su istinite informacije o realnom stanju u gospodarstvu i o planovima Studentske liste doprle do mnogo većeg broja birača.

I vjerujem da su građani Srbije shvatili koliko je važno da se ponovno uspostavi ustavnost, zakonitost, demokracija, ljudska i građanska prava. Dakle, sloboda glasanja, sloboda informiranja, sve ono što je bilo ukinuto, a zajamčeno je Ustavom kao pravo i sloboda svih građana.

Što građani Srbije mogu očekivati u prvih 100 dana nove vlasti?

Građani Srbije mogu očekivati da će se Srbija, na neki način, normalizirati u svom funkcioniranju, da nitko, posebno među političkim dužnosnicima, više neće iskakati iz okvira Ustava i zakona. Mogu očekivati da će se osloboditi mediji, da će proraditi institucije koje je zarobila dosadašnja politička struktura, da će se realizirati točke programa Studentske liste koje, među ostalim, podrazumijevaju i formiranje nekih novih institucija, kao što je to tužiteljska policija.

Ove institucije trebaju osnažiti, ubrzati te učiniti učinkovitijim rad naših državnih institucija, tako da država bude u poziciji rješavati probleme koji su vidljivi građanima. Prije svega mislim na ogromnu korupciju i čitav niz drugih okolnosti i situacija koje su u suprotnosti s pravnim okvirom zemlje, pa, rekao bih, i s temeljnim vrijednostima europskog kontinenta.

Kako će izborna pobjeda Studentske liste promijeniti vanjsku politiku Srbije? Može li se očekivati jasnije približavanje Europskoj uniji, drugačiji odnos prema Rusiji i Kosovu te poboljšanje odnosa s Hrvatskom?

Studentska lista se zalaže za puno poštovanje pravnog okvira u Srbiji, uključujući i međunarodno pravo. Dakle, pravni okvir u Srbiji je sasvim jasan, Ustav kaže da je Kosovo i Metohija autonomna pokrajina unutar Srbije. S druge strane, ključni dokumenti međunarodnog pravnog okvira, kao što je Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, također to isto tvrde.

I za tu istu rezoluciju su glasale praktično sve stalne članice Vijeća sigurnosti: SAD, Velika Britanija, Francuska, ali i Njemačka. I to ulazi u kategoriju, samo da vas podsjetim, obvezujućih rezolucija Ujedinjenih naroda.

Tako da Studentska lista ne želi promovirati rješenja koja su u suprotnosti bilo s domaćim pravom, bilo s međunarodnim pravom, a s druge strane, zalaže se za vrijednosti demokracije, ljudskih prava i sloboda, kao i za ostale temeljne vrijednosti Europske unije.

Mislim da će Srbija svakako biti u prilici mnogo lakše i brže ispunjavati kriterije Europske unije. A o tome hoće li se Srbija pridružiti Europskoj uniji u nekom trenutku kada ispuni sve uvjete, ovisit će i o tome hoće li Europska unija ponuditi punopravno članstvo Srbiji, kao i o tome hoće li se na referendumu, na kraju tog procesa, i građani Srbije odlučiti za tu opciju.

Što može očekivati Hrvatska?

Hrvatska je naš susjed. Mi s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i drugim zemljama moramo razvijati dobrosusjedske odnose. Prema državama koje su nastale iz bivše Jugoslavije postoji i razlog više zbog rodbinskih i prijateljskih veza.

Dakle, svatko od nas ima sigurno neke rođake u najmanje dvije ili tri susjedne države iz bivše Jugoslavije. Bilo bi sasvim prirodno da Srbija, kao demokratska zemlja, bude i faktor stabilnosti u regiji, što podrazumijeva svakako i unapređenje odnosa sa susjedima.

Oko Oluje, Vukovara i drugih bitnih pitanja iz ratnih godina dosad nije bilo previše slaganja između Hrvatske i Srbije?

Pa, neće ni ubuduće biti previše slaganja oko generalne percepcije toga što se dogodilo tijekom 90-ih godina, jer postoje različiti narativi, odnosno različite vizije događaja. Dakle, imate jednu stranu koja govori o nekakvoj agresiji, a imate drugu stranu koja govori o oružanoj secesiji. Tako da će to vjerojatno opstati duže vrijeme. Studentska lista se time ne bavi. Studentska lista želi dobrosusjedske odnose, razvoj suradnje, stabilnost i prosperitet regije.

Kada će biti poznato ime budućeg premijera sa Studentske liste?

Demokratski proces koji je u studentskoj organizaciji iznjedrio kandidate za Studentsku listu u sljedećoj će fazi, možda i uz sudjelovanje izabranih poslanika, razmatrati pitanja sastava Vlade Republike Srbije u predstojećem mandatu.

Kakvu ćete ulogu Vi osobno imati u novoj vlasti ili vladi?

Mogu samo reći da sam jedan od 250 kandidata na listi za narodne poslanike.

Do kraja prosinca Srbiju čekaju i predsjednički izbori?

Tako bi trebalo biti. Pravnici u čije mišljenje imam povjerenja tvrde da su se ti izbori već trebali raspisati, ali, eto, u Srbiji se mnoge stvari ne događaju prema zakonu.

Hoće li Studentska lista istaknuti svog kandidata za predsjednika?

Sigurno da hoće.