Mogući sukob Njemački vojnici na istočnom krilu NATO-a: "Rat nikada nije bio ovako blizu"

Euronews je proveo tjedan dana s pripadnicima njemačke brigade u Litvi i postrojbama za elektroničko ratovanje u blizini granice s Bjelorusijom.

Samo nekoliko kilometara od bjeloruske granice tisuće NATO-ovih vojnika usredotočene su na jedan cilj – obranu teritorija Saveza u Litvi. Tijekom otprilike šest tjedana gotovo 3000 vojnika, većinom pripadnika njemačkih oružanih snaga, uvježbavalo je u Pabradėu obranu NATO-ova teritorija od onoga što vojska opisuje kao "konvencionalnog agresora“.

U vježbi su korišteni dronovi, sustavi za elektroničko ratovanje, teško oklopno naoružanje, topništvo, pješaštvo, helikopteri i borbeni zrakoplovi.Važnu ulogu u vježbi Freedom Shield I ima njemačka 45. oklopna brigada, poznata i kao Litavska brigada. Njemačka je prije više od tri godine odlučila do kraja 2027. trajno rasporediti oko 4800 vojnika u Litvi. Brigada će biti raspoređena na dvije lokacije i sastojat će se od pet bojni.

Njezina je svrha jasna – odvratiti Rusiju.

No tko su muškarci i žene koji su odlučili napustiti Njemačku i pomoći u obrani istočnog krila NATO-a? Euronews je pratio dvojicu vojnika iz 203. tenkovske bojne iz Augustdorfa, koja bi se do kraja 2027. trebala preseliti u Litvu.

Razvodnik Kevin, vozač poznat pod nadimkom „Rogi“, prijavio se za službu u brigadi do kraja 2029. godine. Stožerni narednik Kevin, zapovjednik tenka, dobrovoljno se prijavio na šest godina službe u Litvi.Njemačka borbena brigada: 4800 vojnika za obranu Litve

Na zgradi gradske vijećnice u Vilniusu nalazi se ploča – trenutačno skrivena iza zaštitnih cerada zbog građevinskih radova – s citatom njemačkog kancelara Friedricha Merza: „Sigurnost Litve također je i naša sigurnost. Štititi Vilnius znači štititi Berlin.“

Njemačka od 2017. šalje vojnike u NATO-ovu multinacionalnu borbenu skupinu u Litvi u sklopu ojačane prednje prisutnosti Saveza (eFP), uspostavljene kao odgovor na sve veću prijetnju iz Rusije. Međutim, raspoređivanje se temeljilo na rotacijskom modelu, pri čemu su se vojnici i oprema redovito mijenjali umjesto da budu trajno stacionirani u zemlji.Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Litva je zatražila snažniju i trajniju prisutnost NATO-a. U lipnju 2022. tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz obećao je da će Njemačka predvoditi brigadu u toj zemlji.

„Obećao sam našim prijateljima u Litvi da će Njemačka predvoditi snažnu brigadu Bundeswehra, koja će biti prisutna na terenu u Litvi i koju će u slučaju krize biti moguće odmah pojačati vojnicima iz Njemačke“, rekao je Scholz u Bundestagu. „To je solidarnost prijatelja i saveznika na djelu.“

"Naša je zadaća zaštititi istočno krilo“

Njemačka u početku nije planirala trajno stacionirati potpuno popunjenu brigadu u Litvi. U toj zemlji trebalo je biti smješteno samo zapovjedništvo brigade, dok bi se borbene postrojbe i dalje raspoređivale iz Njemačke radi sudjelovanja u vježbama ili u slučaju krize, uglavnom prema postojećem rotacijskom modelu.

Prema Njemačkom udruženju oružanih snaga, taj se pristup promijenio u ljeto 2023. godine. Do promjene je došlo nakon neuspjele pobune šefa Wagnera Jevgenija Prigožina protiv ruskog vojnog vodstva i naknadnog premještanja velikog broja Wagnerovih boraca u susjednu Bjelorusiju.

Njemačka vlada priopćila je da Wagnerova pobuna i premještanje plaćenika u Bjelorusiju nisu bili jedini razlozi za odluku o uspostavi trajne vojne prisutnosti. Berlin je, međutim, priznao da su ti događaji dali „dodatni zamah“ raspravi.

Njemačka je na kraju promijenila smjer. Tijekom posjeta vojnicima u Litvi ministar obrane Boris Pistorius i načelnik Glavnog stožera njemačkih oružanih snaga, general Carsten Breuer, objavili su da će, prvi put u povijesti Bundeswehra, borbeno spremna brigada biti trajno stacionirana izvan Njemačke.

Pistorius je tu obvezu ponovno potvrdio u jesen 2023. godine.

„Naša je zadaća imati ključnu ulogu u obrani istočnog krila NATO-a“, rekao je.

Plan je brigadu popuniti dobrovoljcima. Međutim, već postoje naznake da oslanjanje isključivo na dobrovoljce možda neće biti dovoljno.

"Želim uz sebe vojnike koji vjeruju u ovu misiju“

Prema riječima zapovjednika bojne, potpukovnika Olivera Kaufmanna, 203. tenkovska bojna ima „vrlo visok udio dobrovoljaca“. U razgovoru za Euronews Kaufmann je rekao da brojke koje se trenutačno pojavljuju u javnosti treba staviti u kontekst.

Kako se njemačka vojska priprema za mogući sukob na istočnom krilu NATO-a?

Euronews je proveo tjedan dana s pripadnicima njemačke brigade u Litvi i postrojbama za elektroničko ratovanje u blizini granice s Bjelorusijom.

Samo nekoliko kilometara od bjeloruske granice tisuće NATO-ovih vojnika usredotočene su na jedan cilj – obranu teritorija Saveza u Litvi. Tijekom otprilike šest tjedana gotovo 3000 vojnika, većinom pripadnika njemačkih oružanih snaga, uvježbavalo je u Pabradėu obranu NATO-ova teritorija od onoga što vojska opisuje kao "konvencionalnog agresora“.

U vježbi su korišteni dronovi, sustavi za elektroničko ratovanje, teško oklopno naoružanje, topništvo, pješaštvo, helikopteri i borbeni zrakoplovi.

Važnu ulogu u vježbi Freedom Shield I ima njemačka 45. oklopna brigada, poznata i kao Litavska brigada. Njemačka je prije više od tri godine odlučila do kraja 2027. trajno rasporediti oko 4800 vojnika u Litvi. Brigada će biti raspoređena na dvije lokacije i sastojat će se od pet bojni.

Njezina je svrha jasna – odvratiti Rusiju.

No tko su muškarci i žene koji su odlučili napustiti Njemačku i pomoći u obrani istočnog krila NATO-a? Euronews je pratio dvojicu vojnika iz 203. tenkovske bojne iz Augustdorfa, koja bi se do kraja 2027. trebala preseliti u Litvu.

Razvodnik Kevin, vozač poznat pod nadimkom „Rogi“, prijavio se za službu u brigadi do kraja 2029. godine. Stožerni narednik Kevin, zapovjednik tenka, dobrovoljno se prijavio na šest godina službe u Litvi.

Njemačka borbena brigada: 4800 vojnika za obranu Litve

Na zgradi gradske vijećnice u Vilniusu nalazi se ploča – trenutačno skrivena iza zaštitnih cerada zbog građevinskih radova – s citatom njemačkog kancelara Friedricha Merza: „Sigurnost Litve također je i naša sigurnost. Štititi Vilnius znači štititi Berlin.“

Njemačka od 2017. šalje vojnike u NATO-ovu multinacionalnu borbenu skupinu u Litvi u sklopu ojačane prednje prisutnosti Saveza (eFP), uspostavljene kao odgovor na sve veću prijetnju iz Rusije. Međutim, raspoređivanje se temeljilo na rotacijskom modelu, pri čemu su se vojnici i oprema redovito mijenjali umjesto da budu trajno stacionirani u zemlji.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu Litva je zatražila snažniju i trajniju prisutnost NATO-a. U lipnju 2022. tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz obećao je da će Njemačka predvoditi brigadu u toj zemlji.

„Obećao sam našim prijateljima u Litvi da će Njemačka predvoditi snažnu brigadu Bundeswehra, koja će biti prisutna na terenu u Litvi i koju će u slučaju krize biti moguće odmah pojačati vojnicima iz Njemačke“, rekao je Scholz u Bundestagu. „To je solidarnost prijatelja i saveznika na djelu.“

"Naša je zadaća zaštititi istočno krilo“

Njemačka u početku nije planirala trajno stacionirati potpuno popunjenu brigadu u Litvi. U toj zemlji trebalo je biti smješteno samo zapovjedništvo brigade, dok bi se borbene postrojbe i dalje raspoređivale iz Njemačke radi sudjelovanja u vježbama ili u slučaju krize, uglavnom prema postojećem rotacijskom modelu.

Prema Njemačkom udruženju oružanih snaga, taj se pristup promijenio u ljeto 2023. godine. Do promjene je došlo nakon neuspjele pobune šefa Wagnera Jevgenija Prigožina protiv ruskog vojnog vodstva i naknadnog premještanja velikog broja Wagnerovih boraca u susjednu Bjelorusiju.

Njemačka vlada priopćila je da Wagnerova pobuna i premještanje plaćenika u Bjelorusiju nisu bili jedini razlozi za odluku o uspostavi trajne vojne prisutnosti. Berlin je, međutim, priznao da su ti događaji dali „dodatni zamah“ raspravi.

Njemačka je na kraju promijenila smjer. Tijekom posjeta vojnicima u Litvi ministar obrane Boris Pistorius i načelnik Glavnog stožera njemačkih oružanih snaga, general Carsten Breuer, objavili su da će, prvi put u povijesti Bundeswehra, borbeno spremna brigada biti trajno stacionirana izvan Njemačke.

Pistorius je tu obvezu ponovno potvrdio u jesen 2023. godine.

„Naša je zadaća imati ključnu ulogu u obrani istočnog krila NATO-a“, rekao je.

Plan je brigadu popuniti dobrovoljcima. Međutim, već postoje naznake da oslanjanje isključivo na dobrovoljce možda neće biti dovoljno.

"Želim uz sebe vojnike koji vjeruju u ovu misiju“

Prema riječima zapovjednika bojne, potpukovnika Olivera Kaufmanna, 203. tenkovska bojna ima „vrlo visok udio dobrovoljaca“. U razgovoru za Euronews Kaufmann je rekao da brojke koje se trenutačno pojavljuju u javnosti treba staviti u kontekst.

„Mogu govoriti o svojoj bojni, a velika većina vojnika spremna je dobrovoljno otići u Litvu. Upravo to i želim: želim uz sebe vojnike koji vjeruju u ovu misiju i koji su spremni zajedno preuzeti ovu važnu odgovornost kao dio tima 203. tenkovske bojne“, rekao je Kaufmann za Euronews.

Prema pisanju lista Bild, oko 60 posto planiranog sastava brigade dosad je popunjeno dobrovoljcima, što znači da nedostaje oko 2000 vojnika. Među snagama koje su već stacionirane u Litvi popunjenost iznosi 92 posto. Riječ je ponajprije o multinacionalnoj borbenoj skupini koja je ondje raspoređena od 2017. godine.