Nazire se žestok potres na svjetskom tržištu žitarica

Hoće li se svijet suočiti s nestašicom pšenice i hoće li na svjetskom tržištu doći do poskupljenja žitarica? Naime, Ukrajina i Rusija, kako najavljuju tamošnji analitičari, ove godine najvjerojatnije će proizvesti, ali i izvesti manje žitarica nego prijašnjih godina, što bi moglo izazvati nedostatak od više nego li četvrtine svjetskih potreba, piše ukrajinski portal 24.ua. Naime, Rusija i Ukrajina su među pet najvećih svjetskih izvoznika žita, a već sada je zabilježen rast cijena na čikaškoj burzi, kao najvažnijoj pšeničnoj burzi, od 15 posto, dok ukrajinski analitičari smatraju da bi, ako se situacija ne poboljša, moglo dovesti i do rasta od čak 25 do 30 posto. Ove crne prognoze izazvale su pravu paniku u prvom redu među najvećim azijskim uvoznicima poput Indije, Bangladeša i Indonezije koje se već okreću tržištima Australije, Kanade, SAD-a te Rumunjske i Bugarske, a posebno je na uzbunu zazvonilo u Africi koja upravo iz Ukrajine i Rusije uvozi najviše žitarica, te se boji da, osim nedostatka žitarica, slijede i nova poskupljenja koja neće moći pratiti.

Rusija uprihodi od izvoza žitarica preko 15 milijardi dolara, a Ukrajina oko 22 milijarde dolara godišnje. Sada se pretpostavlja da bi obje zemlje mogle izgubiti najmanje trećinu dosadašnje količine uroda ukoliko se ovakvo stanje nastavi, što će svakako imati utjecaja i na svjetskom tržištu žitarica. Doduše, neki analitičari kažu da bi se taj nedostatak mogao pokriti s drugih tržišta, ali će cijene biti veće zbog povećane potražnje, ali i skupljeg transporta, mada ukrajinski poslovni portal RBK navodi da tamošnji analitičari smatraju da je praktički nemoguće nadoknaditi izgubljene količine od drugih dobavljača, ako stvarno "gubitak" pređe predviđenih 15 posto.

Za to je nekoliko razloga. Prvo, zbog stalnih ruskih napada na Ukrajinu ionako je smanjena poljoprivredna proizvodnja u toj zemlji, jer se dio obradivih površina zbog ratnog sukoba ne može ni obrađivati, a Rusija pogotovo zadnjih tjedana intenzivno raketira glavne ukrajinske luke na Crnom moru - Odesu, Čornomorsk, Južni, Mikolajiv te na Dunavu Izmail i Reni (koje su ionako izvan funkcije zbog dramatično niskog vodostaja ovog ljeta) preko kojih ide gotovo 80 posto ukrajinskog izvoza žitarica. Zbog tih napada, piše portal 24.ua, ukrajinski izvoz žitarica u kolovozu pao je za 75 posto u odnosu na isto vrijeme u 2024. godini. Kako navodi portal, zbog zastoja luka ukrajinski proizvođači već su u gubitku oko 3 milijarde dolara, zbog čega se Kijev obratio Bruxellesu za pomoć.

Prema riječima ukrajinskog ministra poljoprivrede Tarasa Visockog, ako luke ostanu blokirane, otprilike 30 milijuna tona ukrajinskog poljoprivrednog izvoza možda neće stići na svjetska tržišta. Visocki navodi da, ukoliko se ovako nastavi, Ukrajina već u studenom neće imati dovoljno skladišnih kapaciteta za novu žetvu, a globalne cijene hrane riskiraju porast od najmanje 25–30 posto, a trenutno, piše portal Meduza, praktički je potpuno obustavljen izvoz ruske pšenice preko luke Novorosijsk jer je "nastradala" u nedavnim ukrajinskim napadima, što bi moglo utjecati na cijelokupno globalno tržište.

Kijev stoga pregovara o kopnenim rutama za izvoz s Rumunjskom, Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Moldovom, ali takve su pošiljke skuplje od morskih i često neisplative, jer su tranzitne "marže" prevelike, navodi ukrajinski portal RBK Ukrajina.

Istovremeno se procjenjuje da bi ruske isporuke ovog mjeseca mogle biti manje od polovice prosjeka u posljednjih pet godina. Zbog stalnih ukrajinskih napada na rusku naftnu infrastrukturu i rafinerije, u Rusiji se osjeća veliki nedostatak goriva, pa i za poljoprivredne strojeve. Stoga, kako kaže neovisni ruski ekonomski stručnjak Igor Lipsic – gorivo se racionalizira i za poljoprivredu, pa su procjene da bi čak 10 do 20 posto uroda moglo istrunuti na poljima, a očekuje se da bi izvoz žitarica mogao pasti za 15 posto u odnosu na 2024. godinu. Zbog sve ove situacije, ruski neovisni ekonomski analitičari najavljuju da će inflacija porasti na desetak posto, a očekuje se povećanje cijena osnovnih živežnih namirnica i preko 25–30, a nekih i do 50 posto.

Čak i prije tih napada na ruske rafinerije, Ruski savez izvoznika i proizvođača žitarica upozorio je da bi manjak u ruskim zalihama pšenice ove sezone mogao doseći 30–35 milijuna tona - otprilike 15 posto globalnog obujma trgovine, navodi portal Meduza. Prema analitičarima istraživačke tvrtke SovEcon, piše portal RBK Ukrajina, ako Azovsko more i dalje bude zatvoreno za promet zbog rata, a luka Novorosijsk se ne uspije "reanimirati", Rusija u drugoj polovici ove godine možda neće moći isporučiti 5 do 10 milijuna tona pšenice na svjetsko tržište, a prošle godine Rusija je izvezla preko 61 milijun tona žitarica, uključujući 46 milijuna tona pšenice.

Međutim, Moskva odbija prijedlog Turske da se uvede moratorij na "raketiranje trgovačkih brodova u Crnom moru", upravo zato da spriječi ukrajinski izvoz nužnih žitarica. No, svijet bi se mogao suočiti s nestašicom žitarica koja bi mogla prouzročiti ne samo rast cijena hrane nego u nekim dijelovima svijeta i nedostatak osnovnih živežnih namirnica, u prvom redu kruha.