Poremećaji u rafinerijama podižu cijene goriva, oporavak bi mogao trajati godinama

Poremećaji u radu rafinerija na Bliskom istoku i u Rusiji sve snažnije utječu na svjetsko tržište goriva. Iako se tržište sirove nafte djelomično prilagodilo smanjenoj proizvodnji, mogućnosti nadoknade izgubljenih rafinerijskih kapaciteta znatno su ograničenije.

Prema podacima koje je objavio HRT, pozivajući se na Reutersovu analizu, Brent se u vrijeme objave analize kretao oko 90 dolara za barel. To je približno 25 posto više nego na početku sukoba, ali osjetno ispod ratnog vrhunca od 118 dolara po barelu.

Kod prerađenih naftnih proizvoda situacija je drukčija. Europski dizel od početka rata poskupio je više od 70 posto, dok je cijena benzina u SAD-u porasla oko 60 posto. Reuters te razlike povezuje s velikim padom raspoloživih kapaciteta za preradu nafte.

Rafinerije ne uspijevaju nadoknaditi izgubljene kapacitete

Tijekom rata iz pogona je ispalo više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, dok je poremećen promet kroz Hormuški tjesnac ograničio i izvoz goriva. Dodatni problem za svjetsku opskrbu stvaraju napadi na rusku energetsku infrastrukturu.

Prema Reutersu, ukrajinski napadi posljednjih mjeseci smanjili su rusku preradu nafte za gotovo 30 posto, na manje od četiri milijuna barela dnevno. Rusija je zbog toga u srpnju zabranila izvoz dizela.

Posljedice su vidljive na rafinerijskim maržama. Razlika između cijene europskog dizela i sirove nafte od veljače se više nego utrostručila i premašila 75 dolara po barelu. U SAD-u su dizelske marže porasle više od 140 posto, a početkom ovog tjedna dosegnule su rekordnih 100 dolara.

Podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju i razmjere pada prerade. U drugom tromjesečju svjetske rafinerije preradile su 5,1 milijun barela dnevno manje nego godinu prije. Potražnja za prerađenim proizvodima istodobno je pala za četiri milijuna barela dnevno, pa je i nakon tog smanjenja ostao manjak veći od milijun barela dnevno. Reuters navodi da se u trećem tromjesečju očekuje još nepovoljniji odnos ponude i potražnje.

Najnovije kolovoško izvješće IEA-e također pokazuje da rafinerijska prerada ostaje znatno ispod prošlogodišnje razine te da su poremećaji izvoza s Bliskog istoka i napadi na ruske rafinerije dodatno smanjili očekivanu preradu u trećem tromjesečju.

Zalihe koje su ublažavale nestašicu sve su manje

Dosadašnji manjak dijelom se nadoknađivao zalihama, no i one se smanjuju. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije koje prenosi Reuters, globalne zalihe nafte od ožujka do srpnja smanjivale su se prosječnim tempom od 3,5 milijuna barela dnevno. Očekuje se da će pad trajati do kraja godine.

Američke zalihe dizela sada su na najnižoj razini za ovo doba godine u posljednja tri desetljeća. Zalihe benzina u SAD-u najniže su na sezonskoj razini od 2012. godine.

Ni politički dogovor ne bi odmah vratio cijene na staro

Mogući diplomatski dogovor Washingtona i Teherana te ponovno uspostavljanje normalnog prometa kroz Hormuški tjesnac mogli bi smanjiti pritisak na cijene sirove nafte, ali to ne znači da bi se jednako brzo oporavilo tržište benzina i dizela.

Više od 20 rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva pretrpjelo je oštećenja tijekom rata. Njihov povratak u puni pogon mogao bi potrajati jer popravci ovise o specijaliziranoj opremi čiji su rokovi isporuke bili dugi i prije sukoba.

Zbog toga se procjenjuje da bi pritisak na cijene prerađenih goriva mogao trajati znatno dulje od samih poremećaja u opskrbi sirovom naftom. Takva situacija povećava i rizik daljnjeg rasta troškova energije koji se prenose na gospodarstvo i potrošače.

Posebno su izložene Europa i Azija, gdje su uz cijene naftnih derivata porasle i cijene ukapljenog prirodnog plina. Reutersova analiza zato upozorava da iscrpljene zalihe i ograničeni rafinerijski kapaciteti mogu zadržati pritisak na tržištu i nakon mogućeg političkog smirivanja sukoba.