Prevlaka ponovno u fokusu: Neriješena granica s Hrvatskom opterećuje europske ambicije Crne Gore

Prevlaka je jedino preostalo otvoreno granično pitanje između Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska se pritom poziva na granice nekadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, koje su nakon raspada Jugoslavije postale međunarodno priznate državne granice. No administrativna razgraničenja iz vremena bivše države nisu bila precizno određena, što je ostavilo prostor za višedesetljetni spor.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je da pitanje Prevlake i dalje nije riješeno te istaknuo njezinu stratešku važnost, ponajprije zbog položaja rta Oštro na ulazu u Bokokotorski zaljev. Istodobno priznaje da Hrvatska, kao članica Europske unije, u pregovorima ima znatno jaču pregovaračku poziciju.

Kopneni dio granice od 2002. godine uređen je privremenim sporazumom i ondje nema većih prijepora. Međutim, morska granica još nije utvrđena, pa područje na ulazu u zaljev i dalje ostaje predmet spora, piše Deutsche Welle.

Europska unija ne zauzima stajalište o tome kojoj državi pripada sporno područje, ali od država kandidatkinja očekuje da bilateralne granične sporove riješe prije pristupanja članstvu. Upravo zato Prevlaka, unatoč svojih 2,6 kilometara obale, ostaje jedno od otvorenih pitanja koje bi moglo utjecati na cilj Crne Gore da do 2028. godine postane članica Europske unije.

Posljedice neriješenog razgraničenja osjećaju i stanovnici pograničnog područja. Ribari već godinama upozoravaju da zbog nejasno definirane morske granice u području koje nazivaju "ničijim morem" riskiraju novčane kazne, iako se ondje nalazi jedno od bogatijih ribolovnih područja.