Putin prijeti odgovorom ako europske zemlje počnu zapljenjivati ruske trgovačke brodove

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u srijedu, 12. kolovoza, da će Rusija uzvratiti ako europske zemlje počnu zapljenjivati ruske trgovačke brodove. Govoreći tijekom obilaska vojnih vježbi ruske Pacifičke flote na Sahalinu, takve je moguće poteze europskih država nazvao piratstvom.

Kako je izvijestio 24sata, Putin je ustvrdio da vlasti pojedinih europskih država pokušavaju ograničiti kretanje brodova povezanih s ruskim gospodarskim subjektima te da se razmatra i mogućnost njihove zapljene. Njegove izjave prenijeli su i Reuters, AP te ruska državna agencija TASS.

„Naravno, to nije ništa drugo nego piratstvo i razbojništvo“, prenio je TASS njegovu izjavu, koju je objavio Reuters. Dodao je da će Rusija, budu li takve mjere provedene, biti „prisiljena odgovoriti istom mjerom“.

Ruski predsjednik pritom je naznačio da eventualni odgovor Moskve ne bi morao biti ograničen na područje na kojem bi ruski brod bio zaplijenjen. Prema njegovim riječima, Rusija bi mogla reagirati ondje gdje procijeni da je to potrebno.

Pritisak na rusku „flotu u sjeni“

Putinova izjava dolazi u vrijeme kada Europska unija nastavlja širiti sankcije protiv brodova za koje smatra da Rusiji pomažu u zaobilaženju ograničenja uvedenih zbog rata protiv Ukrajine.

Vijeće Europske unije u 21. paketu sankcija, usvojenom 23. srpnja 2026., dodalo je na popis više od 40 plovila povezanih s ruskom „flotom u sjeni“. Prema podacima Vijeća EU-a, do tog je datuma sankcijama bilo obuhvaćeno više od 670 takvih brodova. Za njih vrijede, među ostalim, zabrane pristupa lukama i pružanja određenih usluga pomorskog prijevoza.

Izraz „flota u sjeni“ koristi se za mrežu brodova kojima se, prema zapadnim vlastima, Rusija služi kako bi nastavila izvoz, ponajprije nafte, unatoč sankcijama. Dio tih plovila registriran je pod zastavama trećih država, a europske zemlje posljednjih su mjeseci pojačale kontrole i operacije protiv brodova za koje sumnjaju da krše sankcijski režim.

Zapovjednik ruske Pacifičke flote admiral Viktor Liina rekao je Putinu tijekom iste vježbe da ruska mornarica raspolaže sredstvima za pregled i zadržavanje brodova država koje Moskva smatra neprijateljskima. AP navodi i da je Rusija posljednjih mjeseci počela koristiti ratne brodove za pratnju dijela svojih trgovačkih plovila.

Švedski slučaj Caffa

Jedan od novijih slučajeva dogodio se u Švedskoj. Teretni brod Caffa zaustavljen je u ožujku u Baltičkom moru, a švedske vlasti sumnjičile su ga za plovidbu pod lažnom zastavom i kršenje pomorskih propisa. Ukrajina je zatražila predaju broda zbog istrage o sumnji da je korišten za nezakonit prijevoz žita s područja Ukrajine pod ruskom okupacijom.

Švedski Vrhovni sud početkom kolovoza odbio je žalbu vlasnika broda i time ostavio na snazi odluke nižih sudova koje omogućuju predaju plovila Ukrajini. Reuters pritom navodi da se radi o sumnjama koje su predmet ukrajinske istrage, pa tvrdnju da je brod prevozio ukradeno žito nije opravdano iznositi kao pravomoćno utvrđenu činjenicu.

Sjedinjene Države su 7. siječnja 2026. u sjevernom Atlantiku zaplijenile i tanker Marinera koji je plovio pod ruskom zastavom. Reuters je tada izvijestio da je brod prethodno više od dva tjedna bio praćen te da ga je u jednom dijelu operacije nadzirala i ruska podmornica. Američke vlasti akciju su povezale s provođenjem mjera protiv izvoza venezuelanske nafte.

Putinove najnovije izjave tako dolaze u vrijeme sve većeg pritiska na pomorski promet povezan s Rusijom i istodobnog zaoštravanja retorike Moskve prema državama koje provode ili razmatraju strože mjere protiv sankcioniranih plovila.