Putin u Pekingu: Rusija i Kina dodatno učvršćuju partnerstvo u sjeni globalnih kriza

Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je u utorak navečer u dvodnevni posjet Kina, gdje će održati razgovore s kineskim predsjednikom Xi Jinping u trenutku kada se odnosi Moskve i Pekinga dodatno produbljuju pod pritiskom rata, sankcija i promjena u globalnom poretku, piše Dnevno.hr.

Riječ je o drugom susretu dvojice čelnika uživo u manje od godinu dana, a posjet se odvija i u simboličnom trenutku – tijekom obilježavanja 25. godišnjice Sporazuma o dobrosusjedstvu i prijateljskoj suradnji iz 2001. godine, kojim su formalno uređeni odnosi Rusije i Kine nakon desetljeća međusobnog nepovjerenja i ideoloških sukoba.

Putin u Peking dolazi svega nekoliko dana nakon odlaska američkog predsjednika Donald Trump, koji je također boravio u kineskoj prijestolnici i održao sastanke s Xi Jinpingom tijekom dvodnevnog posjeta.

Peking između Washingtona i Moskve

I Kina i Rusija trenutačno imaju složene odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, a analitičari smatraju kako je nepredvidivost američke vanjske politike dodatno približila Moskvu i Peking.

Jačanje njihova partnerstva događa se paralelno s ratom u Ukrajini, rastućim napetostima oko Irana i krizom u Hormuškom tjesnacu, koja je ozbiljno uzdrmala globalna energetska tržišta i ponovno otvorila pitanje sigurnosti kineske opskrbe energentima.

Budući da je riječ o jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata, poremećaji u Hormuškom tjesnacu dodatno su povećali kineski interes za ruske kopnene energetske rute. Analitičari smatraju da Xi Jinpingov prijem Donalda Trumpa i Vladimira Putina unutar samo tjedan dana predstavlja pažljivo odmjeren politički signal kojim Kina želi potvrditi svoju poziciju stabilnog i pouzdanog aktera u sve nestabilnijem međunarodnom okruženju.

Od ideoloških saveznika do hladnoratovskih suparnika

Odnosi između Rusije i Kine kroz povijest su prolazili kroz različite faze. Nekada povezane zajedničkom komunističkom ideologijom i protivljenjem zapadnom kapitalizmu, dvije su sile tijekom Hladnog rata postale ozbiljni rivali, a napetosti na granici dugoj oko 4.300 kilometara dovele su ih i na rub otvorenog sukoba.

Danas je upravo ta granica postala prostor intenzivne trgovinske i strateške suradnje.

Ni Xi Jinping ni Vladimir Putin ne ubrajaju se među česte međunarodne putnike. Međunarodni kazneni sud u Den Haagu izdao je nalog za Putinovo uhićenje zbog rata u Ukrajini, dok Xi uglavnom putuje isključivo u okviru pažljivo organiziranih državnih posjeta. Unatoč tome, dvojica lidera posljednjih godina kontinuirano ulažu u osobni odnos i političko partnerstvo.

Više su puta jedan drugoga javno nazivali „prijateljima“, a njihovi odnosi dodatno su ojačali nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je Moskva postala sve izoliranija na međunarodnoj sceni te se pod pritiskom zapadnih sankcija snažnije okrenula azijskim tržištima.

„Rusija i Kina s povjerenjem gledaju prema budućnosti“, rekao je Putin u izjavi koju su prenijeli ruski državni mediji uoči posjeta.

Dodao je kako dvije zemlje „aktivno razvijaju suradnju u politici, gospodarstvu i obrani, proširuju kulturnu razmjenu i potiču međuljudsku interakciju“.

„U biti, zajedno čine sve kako bi produbile bilateralnu suradnju i unaprijedile globalni razvoj za dobrobit oba naroda“, dodao je Putin.

Kina kao ključni oslonac ruskom gospodarstvu

Kina je posljednjih godina postala jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Rusije u razdoblju prilagodbe ratnim okolnostima i zapadnim sankcijama. Trgovinska razmjena između dviju država više se nego udvostručila između 2020. i 2024. godine te je dosegnula 237 milijardi dolara godišnje.

Ipak, odnos dviju ekonomija nije ravnopravan. Dok je Kina najveći trgovinski partner Rusije, rusko tržište sudjeluje s tek oko četiri posto u ukupnoj kineskoj vanjskoj trgovini. Kinesko gospodarstvo pritom raspolaže znatno većom ekonomskom i pregovaračkom snagom.

Nakon početka rata u Ukrajini Moskva je postala sve ovisnija o kineskoj tehnologiji i industrijskoj proizvodnji. Prema izvješću Bloomberga, Rusija iz Kine nabavlja više od 90 posto sankcionirane tehnološke opreme, uključujući komponente vojne i dvojne namjene potrebne za proizvodnju dronova i druge obrambene opreme.

Kina je istodobno postala i jedan od ključnih kupaca ruske nafte i energenata u trenutku kada su europska tržišta uglavnom zatvorena za Moskvu zbog rata u Ukrajini.

Analitičari smatraju da takav odnos Pekingu omogućuje pregovore iz znatno povoljnije pozicije, uključujući nabavu ruske nafte i plina po nižim cijenama te postupno povećavanje utjecaja na gospodarsku budućnost Rusije, piše Al Jazeera.

Energetika i sigurnost u središtu suradnje

Iako je odnos između Moskve i Pekinga gospodarski neravnomjeran, analitičari upozoravaju da nije jednostran. Rusija Kini osigurava ono što postaje sve važnije u uvjetima globalne nestabilnosti – siguran pristup velikim energetskim resursima izvan osjetljivih pomorskih ruta.

Rat u Iranu i problemi u Hormuškom tjesnacu dodatno su povećali kinesku zabrinutost za sigurnost opskrbe naftom i plinom, budući da velik dio kineskog energetskog uvoza prolazi upravo kroz potencijalno ugrožene pomorske pravce.

U tom se kontekstu ponovno aktualizira projekt plinovoda „Snaga Sibira 2“, koji bi mogao imati važno mjesto u razgovorima Putina i Xija. Ako projekt bude realiziran, plinovod bi preko Mongolije godišnje transportirao oko 50 milijardi kubičnih metara ruskog plina prema Kini, čime bi energetska povezanost dviju država dodatno ojačala.

Strateško partnerstvo bez formalnog saveza

Suradnja Moskve i Pekinga ne temelji se isključivo na gospodarstvu. Obje zemlje stalne su članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i često koordiniraju diplomatske stavove u suprotstavljanju politikama koje predvode Sjedinjene Američke Države.

Iako Kina pritom izbjegava formalni vojni savez s Rusijom, dvije države posljednjih godina postupno intenziviraju vojnu suradnju kroz zajedničke vježbe i sigurnosne projekte.

Među njima su i pomorske vježbe „Joint Sea“, koje se redovito održavaju od 2012. godine. Tijekom prošle godine Kina i Rusija provele su nove vojne aktivnosti u Japanskom moru, u blizini ruske luke Vladivostok, s naglaskom na spašavanje podmornica, protupodmorničko ratovanje, protuzračnu i proturaketnu obranu te pomorske borbene operacije.

Analitičari smatraju da takve vojne aktivnosti predstavljaju signal sve snažnijeg strateškog usklađivanja Moskve i Pekinga, ali bez formalnih obveza međusobne obrane kakve postoje u klasičnim vojnim savezima.

Zapadne vlade godinama su kinesko-ruski odnos često prikazivale kao ograničen i privremen savez temeljen prvenstveno na zajedničkom protivljenju Zapadu. Međutim, dio analitičara upozorava kako bi upravo fleksibilnost tog partnerstva mogla osigurati njegovu dugoročnu stabilnost, budući da se temelji na konkretnim gospodarskim i strateškim interesima, a ne isključivo na ideološkoj povezanosti.