RATOVI SE SPAJAJU Upravo gledamo veliki geopolitički preokret. Trump promijenio stajalište o Ukrajini, sve je povezano s Iranom

Iako iz iskustva znamo da treba biti oprezan s izjavama i promjenama raspoloženja Donalda Trumpa, što se pokazalo već "milijun" puta u posljednjih godinu i pol mandata, dojam je nakon posljednjeg sastanka s Volodimirom Zelenskim da bi on mogao označiti (neki tako i misle) prekretnicu u odnosima Bijele kuće i stavu prema Ukrajini, odnosno ruskoj agresiji.

Nekoliko je važnih elemenata: prvo, Trump više ne smatra da Ukrajina gubi rat i da je u podređenom položaju, a Trump "voli pobjednike".

Osim toga, došlo je do vrlo važne geostrateške promjene koja bitno može utjecati na stavove prema Ukrajini, u kojoj ona postaje jedan od važnijih faktora, ali može i učiniti Trumpa "popustljivijim" prema Kijevu i ne više tolikim zagovornikom Vladimira Putina. Uz to, Europa se pokazala žilavijom i vrlo kooperativnom te nije napustila Ukrajinu ni u kriznim trenucima, što je također bio važan signal Trumpu.

Prema opreznom pisanju ukrajinskih medija, navodno Trump više ne inzistira na tome da se Ukrajina odrekne Donbasa i još nekih svojih teritorija kako to uvjetuje Vladimir Putin. I njegov državni tajnik Marco Rubio sada govori kako je to "moguće samo uz suglasje obiju strana", a Kijev takvu mogućnost odbija.Uz to, i tzv. duh Anchoragea, na koji se Moskva stalno poziva kao da je tamo dogovorena i riješena "sudbina Ukrajine", operativno je mrtav jer, kako kaže Rubio, "nije bilo sporazuma, nego je bio samo prijedlog", odnosno da se radilo o sporazumu - rat bi bio gotov.

Ukrajinski mediji slavodobitno, premda oprezno, navode da bi pritisak na odricanje od dijela teritorija mogao otići u zastaru i da Trump to više neće potezati kao jedno od presudnih pitanja u raspravi o "mirovnom sporazumu". Ukrajinski oporbeni portal strana.ua, koji je vrlo kritički nastrojen prema predsjedniku Zelenskom, također navodi da u ovom trenutku "prepuštanje Donbasa" postaje "ne-tema" uvjetnih pregovora s Rusijom.Kremlj, naravno, na tome i dalje inzistira, ali čini se da su njihovi potencijali u tom segmentu, barem u ovom trenutku, pali u drugi plan što se tiče Trumpa.

Oleksandr Krajev, voditelj ukrajinskog think tanka Prism, izjavio je za DW da je "američki predsjednik sada znatno pozitivniji prema Ukrajini nego prije" jer je uvidio da "Rusija nastavlja sabotirati pregovore i čini sve kako bi izbjegla sudjelovanje u normalnoj diplomaciji, a Ukrajina čini sve što može kako bi osigurala da Rusija ostane bez novca i potencijala za rat te da je dovede za pregovarački stol".

Uz to, vrlo je važna stavka to što je, kako smo rekli, Ukrajina postala jedna od ključnih karika u igri protiv Irana, odnosno "dio" bliskoistočnog rata koji se "širi" sve do Ukrajine, čime Kijev čini još bližim i prihvatljivijim Bijeloj kući. Kako je rekao analitičar kijevskog Nacionalnog instituta za strateške studije Ivan Us za Deutsche Welle, Ukrajina je "neočekivano dobila dodatnu stratešku važnost za Washington".Ukrajina vidi priliku za dramatično poboljšanje odnosa s Trumpovom administracijom nastojeći im podastrijeti podatke o tome koliko aktivno Rusija pomaže Iranu u borbi protiv SAD-a. Zelenski je Trumpu rekao kako Rusija dostavlja obavještajne podatke koje Iran koristi za napade na američke trupe i baze u regiji.

Podsjetimo i da su 25. srpnja ukrajinske snage raketirale iranski trgovački i ruski vojni brod u Kaspijskom jezeru, koji su, prema podacima ukrajinske obavještajne službe, korišteni za prijevoz vojnog tereta između Irana i Rusije. Iranci najavljuju odmazdu, odnosno prijete napadom na Ukrajinu. Stvaranje problema Iranu na Kaspijskom jezeru i u "trgovini" s Rusijom Trumpu može biti od koristi za koju u Kijevu misle da bi i njima pomogla.

Ova epizoda, naglašava Ivan Us, ugrađuje Kijev u širu antiiransku strategiju. On objašnjava ovu logiku geografskim faktorom: "SAD i Izrael mogu vršiti pritisak na Iran prvenstveno s juga, a Ukrajina može igrati značajnu ulogu na sjeveru".Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, pak, odgovorio je Teheranu da se Iran "nema pravo praviti da je žrtva" jer je, "opskrbljujući Rusiju oružjem, suučesnik u ruskoj agresiji protiv Ukrajine". Podsjetimo, Moskva koristi iranske dronove Šahed, a proizvodi ih i u Rusiji. U tom kontekstu, kaže Us, znakovito je da su Trumpovi sastanci sa Zelenskim i izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom bili praktički istodobno.Prema riječima stručnjaka, to je dalo razloga za nagađanja o mogućem stvaranju nove koalicije: SAD-a, Izraela i Ukrajine. Us navodi da je upravo ta tema bila na stolu razgovora Zelenskog s Trumpom i da će "biti predmet daljnjih pregovora s izraelskom stranom", prenosi DW.

No, podsjetimo da se Netanyahu odbio susresti sa Zelenskim u Washingtonu, pa neki drugi analitičari smatraju da je to samo nagađanje i da tako daleko ne treba ići. Doduše, iako je Trump možda promijenio stav prema Ukrajini, njemu je Bliski istok trenutačno ipak prioritet, a drugo, unatoč svemu, on još uvijek nema mehanizme kojima bi mogao pritisnuti na pregovore Putina koji je odlučan nastaviti rat po onoj što košta da košta.

Ne treba zanemariti da je ova promjena došla i zbog izbora za Kongres i Senat koji ga na jesen čekaju, a koje bi Republikanska stranka mogla debelo izgubiti. Iz svojih izvora u Moskvi The Financial Times je naveo da Vladimir Putin "vjerojatno neće početi značajne mirovne pregovore s Ukrajinom barem do veljače 2027. godine".

Putin je i dalje usredotočen na maksimalističke ciljeve u Ukrajini. Rat se nastavlja, a ruski je predsjednik na nedavnom sastanku s odabranim veteranima rata izjavio da će "specijalna vojna operacija" trajati do "ispunjenja svih njezinih ciljeva" te da on ne zna koliko to može trajati, ali će "trajati do pobjede".

Ne treba zanemariti ni sve jaču vojnu suradnju Ukrajine s arapskim državama u Perzijskom zaljevu, kojima isporučuje dronove, a tamo se navodno nalaze i ukrajinski specijalisti koji njima upravljaju i obučavaju tamošnje stručnjake.Ukrajina svakako želi izvući korist za sebe, koliko može, iz Trumpovih problema u Iranu. Iako se dogovaralo i Zelenski je tražio čak 300 sustava Patriot za nadolazeću zimu, kako bi obranio svoju komunalnu i energetsku infrastrukturu koju Rusi svake zime nastoje uništiti, nije od Trumpa dobio nikakvo obećanje (njemu trebaju zbog Irana), a čini se da neće biti ništa ni od toga da Ukrajina sama "izrađuje" sustave Patriot, što su svi ruski prorežimski mediji ovih dana istaknuli na svojim naslovnicama.

Treće, Rusija je u sve većim ekonomskim i socijalnim teškoćama i nije u prilici nametati svoje "mirovne" uvjete. Pogotovo Trumpu "imponira", kako kažu neki izvori bliski Bijeloj kući, ukrajinska efikasnost u uništavanju ruskih energetskih potencijala, prvenstveno rafinerija zbog kojih Rusija ima ozbiljnu nestašicu goriva. Zbog toga ima deficit benzina, a ugrožena joj je i sjetva jer se smatra da se dobar dio uroda neće pobrati zbog nestašice goriva za poljoprivrednu mehanizaciju.

Ukrajinci su onesposobili 24 od 34 najveće ruske rafinerije u europskom dijelu Rusije, a gađaju i one tisućama kilometara daleko od svoje granice. Mnogi ruski gradovi, pa i Moskva i Sankt Peterburg, ovih vrućih ljetnih dana guše se u dimu pogođenih rafinerija i skladišta. Osim toga, Putin je potpisao uredbu kojom se broj osoblja u ruskoj armiji povećava na 2,426.130 pripadnika (za više od 25 tisuća), od kojih je 1,535.000 vojnog osoblja.

Sve se češće govori i o novoj masovnoj mobilizaciji koja bi mogla uslijediti odmah nakon rujanskih parlamentarnih izbora. Prema procjenama ruskih režimskih blogera i stručnjaka, ona bi trebala obuhvatiti od 250 do nevjerojatnih 500 tisuća novih vojnika.