Svijet

Rusija u strahu od napada: Parada Dana pobjede prvi put bez tenkova i teškog naoružanja

Moskva uvodi izvanredne sigurnosne mjere uoči Putinova obraćanja na Crvenom trgu, dok rat u Ukrajini i prijetnje novim napadima bacaju sjenu na obilježavanje 81. obljetnice pobjede nad nacizmom

Podijeli:
Rusija u strahu od napada: Parada Dana pobjede prvi put bez tenkova i teškog naoružanja

Po prvi put nakon gotovo dva desetljeća, tradicionalna vojna parada u Moskvi održat će se bez tenkova, projektila i drugog teškog naoružanja, uz iznimku preleta borbenih zrakoplova. Ruske vlasti uvele su izvanredne sigurnosne mjere uoči obraćanja predsjednika Vladimira Putina na Crvenom trgu povodom obilježavanja pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

Ovogodišnja, 81. obljetnica Dana pobjede održava se u ozračju pojačanog straha od mogućih ukrajinskih napada, zbog čega je proslava organizirana u znatno smanjenom formatu. Dužnosnici promjene opravdavaju, kako navode, “trenutnom operativnom situacijom” i sigurnosnim prijetnjama.

Moskva je posljednjih dana pod snažnim sigurnosnim nadzorom. Zračne luke privremeno će obustaviti rad, na ulicama su postavljene kontrolne točke, a građanima su uvedena ograničenja pristupa mobilnom internetu i uslugama slanja tekstualnih poruka. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je kako su vlasti poduzele “dodatne sigurnosne mjere”, prenosi AP.

Osim Moskve, i brojne druge ruske regije otkazale su ili značajno smanjile planirane proslave iz sigurnosnih razloga. Istodobno, ruske vlasti ograničile su pristup stranim medijima koji će pratiti događanja na Crvenom trgu.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je Ukrajina razvila bespilotne letjelice sposobne pogoditi ciljeve duboko unutar ruskog teritorija, i više od tisuću kilometara udaljene od bojišnice, što je u ruskom vrhu dodatno pojačalo osjećaj ugroze.

Napetosti između Moskve i Kijeva dodatno su eskalirale nakon što je Rusija zaprijetila “masovnim raketnim napadom na središte Kijeva” u slučaju pokušaja ometanja subotnjih svečanosti. Rusko ministarstvo obrane pritom je upozorilo civilno stanovništvo i zaposlenike stranih diplomatskih misija da “promptno napuste grad”.

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump objavio je u petak kako su Rusija i Ukrajina pristale na njegov prijedlog trodnevnog prekida vatre, koji bi trajao od subote do ponedjeljka te uključivao razmjenu zarobljenika. Trump je pritom izjavio kako bi to mogao biti “početak kraja” rata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je ranije izjavio da se ruske vlasti “boje da bi dronovi mogli zujati iznad Crvenog trga”, reagirao je na Trumpovu objavu izdavanjem dekreta kojim podrugljivo “dopušta” Rusiji održavanje proslave te privremeno proglašava Crveni trg zonom koju Ukrajina neće gađati.

Peskov je Zelenskijev potez odbacio kao nevažan.

– Ne treba nam ničije dopuštenje da bismo bili ponosni na naš Dan pobjede – poručio je Peskov novinarima.

Dan pobjede i dalje predstavlja najvažniji ruski sekularni praznik, a predsjednik Vladimir Putin godinama ga koristi za demonstraciju vojne moći i jačanje potpore ruskim vojnim operacijama. Sovjetski Savez je tijekom takozvanog Velikog domovinskog rata od 1941. do 1945. godine izgubio oko 27 milijuna ljudi, što je ostavilo dubok trag u ruskom društvu i kolektivnoj svijesti.

Ipak, ovogodišnji smanjeni opseg proslave i dosad nezabilježene sigurnosne mjere brojni analitičari tumače kao znak nesigurnosti i straha, a ne snage. Posebno neugodnu simboliku za Kremlj predstavlja činjenica da rat u Ukrajini traje već petu godinu te je sada dulji od Velikog domovinskog rata, što sve češće izaziva usporedbe unutar same Rusije.

Međunarodna reakcija na ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede također pokazuje duboku podijeljenost svjetske političke scene. Znatno manji broj stranih izaslanstava u odnosu na ranije godine dodatno potvrđuje rastuću međunarodnu izolaciju Rusije.

Dok većina zapadnih čelnika bojkotira događaj, dolazak pojedinih državnika ipak je potvrđen. Među njima su bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko te predsjednici Laosa, Kazahstana i Uzbekistana.

Posebnu pozornost izazvao je dolazak slovačkog premijera Robert Fico, čija je država članica Europske unije i NATO-a. Fico se sastao s Putinom i položio cvijeće na Grob neznanog vojnika, no odlučio je ne prisustvovati samoj vojnoj paradi na Crvenom trgu.

Izvor:24sata

Autor: K.F./PDN/Foto: Natalia Kolesnikova/Anadolu via Getty Images

Povezani članci