Ruski zastupnik Kolesnik: Nastavak zapadne pomoći Ukrajini mogao bi proširiti rat izvan sadašnjih granica

Član Odbora za obranu ruske Državne Dume Andrej Kolesnik izjavio je u četvrtak, 27. kolovoza, da bi nastavak vojne potpore zapadnih država Ukrajini mogao dovesti do širenja rata izvan područja na kojem se trenutačno vode borbe.

Kolesnik je to rekao u razgovoru za ruski portal Lenta.ru, a njegove izjave prenio je i hrvatski portal 24sata.

„Ako se eskalacija nastavi, sukob će se proširiti i izvan granica područja specijalne vojne operacije“, poručio je Kolesnik, koristeći naziv kojim ruske vlasti označavaju rat u Ukrajini. Dodao je da bi europske države, prema njegovu mišljenju, trebale promijeniti odnos prema isporukama vojne pomoći Kijevu.

Riječ je o izjavi ruskog parlamentarnog zastupnika, a ne o novoj službenoj objavi Kremlja ili ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Ta je razlika bitna jer je u izvornom tekstu 24sata Kolesnikova izjava predstavljena kao upozorenje „službene Moskve“.

Lavrov ranije najavio oštrije djelovanje protiv zapadnih isporuka

Kolesnikova izjava nastavlja se na ranije poruke iz ruskog državnog vrha o zapadnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 14. kolovoza izjavio je da će Rusija pojačati napore protiv svega što sa Zapada, prema njegovim riječima, „hrani“ ukrajinske vojne sposobnosti.

Lavrov nije najavio širenje rata na države NATO-a, ali je rekao da će ruske metode postati oštrije kako bi se uništavale zapadne isporuke namijenjene ukrajinskim snagama. Njegove izjave tada je prenio i Reuters.

Zapadna vojna i financijska pomoć Ukrajini u međuvremenu se nastavlja. Prema podacima Delegacije Europske unije u SAD-u objavljenima 16. lipnja, EU i njegove članice od početka ruske invazije stavile su Ukrajini na raspolaganje više od 226 milijardi dolara financijske, vojne, humanitarne i druge pomoći. Noviji podaci Europske komisije ukupnu europsku potporu iskazuju u iznosu od 220,2 milijarde eura.

Američki podatak od približno 195 milijardi dolara, koji se također pojavljuje u izvornom članku, odnosi se na sredstva koja je Kongres od veljače 2022. odobrio za operaciju Atlantic Resolve i širi američki odgovor na rat u Ukrajini. To nije iznos koji je u cijelosti izravno predan Ukrajini. Do 31. ožujka 2026. SAD je, primjerice, obvezao 67,8 milijardi dolara za obrambene proizvode i usluge kroz glavne programe vojne pomoći Ukrajini.

Stubb zagovara nastavak pomoći i članstvo Ukrajine u EU

U isto vrijeme finski predsjednik Alexander Stubb nastavlja zagovarati snažnu europsku potporu Ukrajini. U razgovoru objavljenom 26. kolovoza rekao je da Ukrajinu vidi kao buduću članicu Europske unije, ali je upozorio Kijev da pristupni proces zahtijeva strpljenje jer pregovori mogu biti spori i zahtjevni.

Stubb je tijekom posljednjih dana također zagovarao nastavak financiranja Ukrajine, daljnju vojnu pomoć i jačanje njezinih sposobnosti za udare duboko unutar ruskog teritorija. Takvo stajalište izazvalo je oštre reakcije Moskve. Kremlj je 25. kolovoza kritizirao finskog predsjednika upravo zbog podrške ukrajinskim dalekometnim napadima.

Predsjednik Odbora za međunarodne poslove ruskog Vijeća Federacije Grigorij Karasin ocijenio je da izjave europskih političara o budućem članstvu Ukrajine u EU otežavaju mirovno rješenje i potiču Kijev na nastavak sukoba. Riječ je o Karasinovoj političkoj ocjeni, koju je iznio za Lenta.ru.

24sata u izvornom tekstu spominje i kibernetičke napade, dezinformacijske operacije te sabotaže u Europi koje se povezuju s Rusijom. Europske sigurnosne službe posljednjih mjeseci upozoravaju na porast takvih aktivnosti, no odgovornost za pojedinačne slučajeve nije svugdje konačno utvrđena, a Moskva odbacuje optužbe za dio tih operacija.

Kolesnikovo upozorenje zato treba promatrati kao novu prijeteću poruku jednog ruskog parlamentarnog dužnosnika u vrijeme kada se rat nastavlja, a vojna pomoć Ukrajini i ruska upozorenja Zapadu ostaju jedna od glavnih točaka sukoba između Moskve i europskih država.