Što si danas možete priuštiti sa svojom plaćom u usporedbi s 2021.? Evo što pokazuju brojke

Stvarne plaće u europodručju smanjile su se za gotovo dva posto između početka 2021. i početka 2026. godine, no učinak na kupovnu moć radnika znatno se razlikovao među europskim državama. Dok su neke zemlje uspjele povećati realne prihode svojih građana, druge se ni nekoliko godina nakon inflacijskog šoka još nisu oporavile.

Pandemija covida-19, ruska invazija na Ukrajinu, energetska kriza i rekordna inflacija snažno su utjecali na europska gospodarstva, a rast troškova života ozbiljno je narušio kupovnu moć milijuna kućanstava.

Pad stvarnih plaća u trećini analiziranih zemalja

Prema OECD-ovu Izvješću o zaposlenosti za 2026., koje obuhvaća 27 europskih država, stvarne plaće – odnosno plaće usklađene s inflacijom – između prvog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2026. kumulativno su pale u devet zemalja.

"Na stvarne plaće i u prvom tromjesečju 2026. još je utjecala kriza troškova života iz 2022. i 2023.", izjavio je Andrea Bassanini, urednik OECD-ova Izvješća o zaposlenosti.

Prosjek europodručja pokazuje pad stvarnih plaća od 1,8 posto, što znači da su primanja rasla sporije od cijena, pa je kupovna moć zaposlenih oslabila.

Italija na dnu ljestvice

Najveći pad stvarnih plaća zabilježen je u Italiji, gdje su smanjene za 6,1 posto. Slijede Češka s padom od 5,8 posto te Švedska s minusom od 4,8 posto.

Pad veći od prosjeka europodručja zabilježile su i Danska (-2,1 posto) te Španjolska (-2 posto), dok su manje gubitke kupovne moći imale Slovačka, Finska, Irska i Švicarska, gdje su stvarne plaće pale između 0,7 i 1,4 posto.

Belgija je jedina zemlja u kojoj su stvarne plaće ostale nepromijenjene, dok su Francuska i Estonija zabilježile tek simboličan rast od 0,1 posto.

Hrvatska nije uključena u ovu usporedbu jer još nije članica OECD-a. Dostupni podaci pokazuju da nominalne plaće nastavljaju rasti, no dio tog povećanja i dalje poništava inflacija.

Turska uvjerljivo prednjači, Mađarska iznimka u EU-u

Najveći rast stvarnih plaća zabilježila je Turska, gdje su porasle za čak 78,6 posto unatoč tome što je inflacija sredinom 2026. i dalje iznosila oko 32 posto.

"Rast stvarnih plaća od 79 posto u Turskoj matematički je točan, ali precjenjuje stvarni rast životnog standarda", upozorili su Richard Grieveson i Meryem Gökten iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Na drugom je mjestu Mađarska s rastom stvarnih plaća od 29,8 posto, što je čini svojevrsnom iznimkom među članicama Europske unije. Slijedi Poljska sa 16,5 posto.

Sve tri zemlje s najvećim rastom nalaze se izvan europodručja.

Litva predvodi europodručje

Među članicama europodručja najveći rast stvarnih plaća ostvarila je Litva, gdje su povećane za 14,8 posto. Nijedna druga članica nije zabilježila dvoznamenkasti rast.

Slijede Latvija s rastom od 7,4 posto, Slovenija sa 6,6 posto, Portugal s 5,6 posto, Grčka s 4,7 posto te Luksemburg s 4,1 posto.

Podaci pokazuju da je oporavak kupovne moći radnika u Europi bio vrlo neujednačen. Dok su zemlje srednje i istočne Europe u velikom broju uspjele nadoknaditi inflacijske gubitke, dio zapadnoeuropskih gospodarstava, uključujući Italiju, Švedsku i Španjolsku, i dalje bilježi pad stvarnih plaća u odnosu na razdoblje prije inflacijske krize.