Sukob SAD-a i Irana već koštao 25 milijardi dolara, tržišta reagiraju snažnim rastom cijena nafte

Rat Sjedinjenih Američkih Država u Iranu dosad je stajao 25 milijardi dolara, izjavio je u srijedu visoki dužnosnik Pentagona, iznijevši prvu službenu procjenu vojnih troškova tog sukoba.

Cijene nafte nastavljaju rast

Cijene nafte dosegnule su u četvrtak najvišu razinu u posljednje četiri godine nakon što je Axios objavio da će američka vojska brifirati predsjednika Donalda Trumpa o mogućim vojnim opcijama protiv Irana. Ta je informacija dodatno pojačala strahovanja od nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Terminski ugovori za lipanjsku isporuku nafte tipa Brent na londonskom tržištu tijekom jutra su skočili i do 6,84 posto, dosegnuvši 126,10 dolara po barelu. Kasnije su se cijene blago korigirale na 123,7 dolara, što je i dalje 4,8 posto više u odnosu na prethodni dan. Istodobno, američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) premašila je razinu od 110 dolara po barelu.

Već u srijedu cijene su zabilježile snažan rast veći od šest posto, čime je Brent dosegnuo najviše razine od početka 2022. godine.

Prema pisanju Axiosa, koji se poziva na dva izvora upoznata sa situacijom, američko Središnje zapovjedništvo priprema predstavljanje planova za moguću vojnu operaciju protiv Irana.

Trump je ranije, prema dostupnim informacijama, odbio prijedlog Teherana o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, poručivši da će pomorska blokada ostati na snazi dok se ne postigne širi sporazum o nuklearnom programu.

Prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, i dalje je ozbiljno poremećen. Najnoviji razvoj događaja dodatno pojačava zabrinutost zbog mogućih prekida u globalnoj opskrbi energentima.

Analitičari Goldman Sachs procjenjuju da je izvoz kroz taj ključni pravac pao na svega četiri posto uobičajenih razina. Zastoj u pregovorima između SAD-a i Irana, uz nastavak američke blokade, dodatno pritišće tržište. Ograničeni iranski izvoz i nedostatni skladišni kapaciteti mogli bi produbiti poremećaje u opskrbi ako blokada potraje, upozoravaju iz te investicijske banke.

Svjetska banka upozorava na posljedice za regiju

Kriza na Bliskom istoku imat će posljedice i za gospodarstva zapadnog Balkana. Iz Svjetske banke upozoravaju kako će zemlje regije u ovoj i idućoj godini bilježiti sporiji gospodarski rast uz povećane inflacijske pritiske.

U redovitoj šestomjesečnoj analizi, predstavljenoj u Sarajevu, navodi se kako se tijekom 2026. i 2027. očekuje „prigušen“ gospodarski rast, pod utjecajem prelijevanja posljedica sukoba na Bliskom istoku, dugotrajne inflacije i povećane neizvjesnosti.

Prema tim projekcijama, gospodarstva Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije trebala bi u 2026. ostvariti rast od 2,8 posto, što je za 0,3 postotna boda manje od ranijih procjena. U 2027. predviđa se blago ubrzanje na 3,2 posto.

Najviši rast BDP-a od 3,9 posto u ovoj godini očekuje se na Kosovu, dok bi Bosna i Hercegovina trebala ostvariti najnižu stopu rasta od 2,5 posto. I u 2027. Kosovo bi, prema procjenama, zadržalo vodeću poziciju s rastom od 3,9 posto, dok bi Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija bilježile rast od oko tri posto.

Kako bi se održao reformski zamah, zemlje regije morat će povećati udio aktivnog stanovništva na tržištu rada, osobito u uvjetima izraženog manjka radne snage.

Izvještaj također upozorava na ubrzano starenje stanovništva zapadnog Balkana, koje je brže nego u ostatku Europe. U sljedećem desetljeću svaka peta osoba u regiji bit će starija od 65 godina. Istodobno, radno sposobno stanovništvo sve češće odlazi u inozemstvo u potrazi za boljim primanjima i životnim uvjetima, dok pojedini sektori već osjećaju ozbiljan nedostatak radne snage.

Trump: Pregovori se vode telefonom

Američki predsjednik izjavio je da SAD trenutno „razgovaraju“ s Iranom, ali da se pregovori više ne odvijaju izravno, već telefonskim putem.

• - Više ne letimo, s 18-satnim letovima svaki put kad želimo vidjeti komad papira, to radimo telefonom i to je jako lijepo - rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.

• - Kad moraš letjeti 18 sati svaki put kad želiš imati sastanak, a znaš o čemu se radi na sastanku i znaš da će ti dati komad papira koji ti se ne sviđa čak i prije nego što kreneš, to je smiješno - dodao je.

Istaknuo je i kako su razgovori „daleko napredovali“, ali ostaje neizvjesno hoće li dovesti do konačnog dogovora.

• - U ovom trenutku nikada neće biti dogovora osim ako se ne slože da neće biti nuklearnog oružja - zaključio je.

Američka vojska: blokada učinkovita

Zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva, Brad Cooper, izjavio je da su američke snage „uspješno preusmjerile 42 trgovačka broda koji su pokušali prekršiti blokadu“ iranskih luka.

• - Trenutno postoji 41 tanker sa 69 milijuna barela nafte koje iranski režim ne može prodati - rekao je Cooper.

• - To je procijenjenih 6 milijardi dolara plus od kojih iransko vodstvo ne može imati financijsku korist - dodao je, ocijenivši blokadu, uvedenu nakon što su iranske snage blokirale Hormuški tjesnac, kao „vrlo učinkovitu“.

Troškovi rata rastu

Ponovno se osvrnuvši na financijski aspekt sukoba, visoki dužnosnik Pentagona potvrdio je kako su vojni izdaci SAD-a u Iranu dosegnuli 25 milijardi dolara.

Jules Hurst, vršitelj dužnosti kontrolora proračuna u američkom ministarstvu obrane, izjavio je pred Odborom za oružane snage Zastupničkog doma da je najveći dio sredstava utrošen na streljivo.