Trump kao adut proeuropskog Islanda: Grenland mijenja raspravu o članstvu u EU-u

Zagovornici ulaska Islanda u Europsku uniju pronašli su snažan argument kojim pokušavaju pridobiti birače uoči subotnjeg referenduma: Donalda Trumpa. Američki predsjednik svojim je prijetnjama aneksijom Grenlanda, najbližeg islandskog susjeda, dao novu geopolitičku težinu referendumu o nastavku pregovora o članstvu u EU-u, koji bi se inače vjerojatno vrtio oko tradicionalnih sporova s Bruxellesom, ponajprije ribolovnih kvota.

No Trump nije jedini sigurnosni izazov koji mijenja pogled Islanda na vlastiti položaj u sjevernom Atlantiku. Dok Rusija i Kina nastoje povećati svoj utjecaj i pristup arktičkim resursima, pitanje savezništava i sigurnosti postaje sve važnije za oko 270.000 islandskih birača.

Bivši gradonačelnik Reykjavíka Dagur Eggertsson, jedan od istaknutijih predstavnika proeuropske kampanje „Da“, kaže za POLITICO da su Trumpove prijetnje Grenlandu snažno odjeknule među biračima i potaknule raspravu o strateškom položaju Islanda.

„To pitanje nije zaključeno“, rekao je Eggertsson, socijaldemokratski zastupnik, govoreći o američkim ambicijama prema Grenlandu, čija je obala od Islanda udaljena manje od 300 kilometara. „Trump je bio vrlo otvoren, ne samo prošle godine nego uvijek iznova. To je nešto o čemu ljudi na ulicama razmišljaju.“

Iako je Trump posljednjih mjeseci ublažio ratobornu retoriku kojom je početkom godine prijetio zauzimanjem Grenlanda, na summitu NATO-a u Ankari u srpnju i dalje je inzistirao da bi taj teritorij „trebao biti pod nadzorom Sjedinjenih Država, a ne Danske“. U takvom regionalnom okruženju Eggertsson, koji predsjeda i islandskim izaslanstvom u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, ponavlja poruku kanadskog premijera Marka Carneyja: „Male i srednje sile moraju se držati zajedno.“

Za Island to, smatra, znači čvršće veze s Europom.

„To je pitanje danas hitnije nego prije“, tvrdi.

U središtu islandskog referenduma tako se našlo pitanje suvereniteta. No upravo se njime služe obje strane. Ankete pokazuju da će ishod biti vrlo neizvjestan: Gallupovo istraživanje provedeno sredinom kolovoza dalo je kampanji „Da“ tek minimalnu prednost, uz potporu od 51,5 posto.

Dok zagovornici članstva, poput Eggertssona, upozoravaju na šire regionalne posljedice ugrožavanja grenlandskog suvereniteta, protivnici članstva tvrde da bi upravo Europska unija mogla ograničiti islandski suverenitet, osobito u politički osjetljivim područjima poput ribarstva i poljoprivrede.

Ribolovne kvote bile su jedan od ključnih razloga zbog kojih je propao prethodni islandski pokušaj pristupanja EU-u, definitivno obustavljen 2015. godine. Eiríkur Bergmann, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Bifröst, podsjeća da je pitanje nacionalnog suvereniteta u središtu islandske politike još od stjecanja neovisnosti od Danske 1944.

„Postoje dva tabora koja se pozivaju na isto nasljeđe“, rekao je Bergmann. „Jedan tvrdi da Island mora ući u Europsku uniju kako bi ojačao svoj suverenitet i sačuvao nasljeđe borbe za neovisnost. Drugi, jednako glasan, protivi se članstvu pozivajući se na potpuno iste razloge i tvrdeći da Europska unija ugrožava islandski suverenitet.“

Takav odnos prema nacionalnoj neovisnosti i identitetu ima duboke povijesne korijene. Islandski parlament Althing jedan je od najstarijih predstavničkih skupova na svijetu, s tradicijom duljom od tisuću godina. U sigurnosnom smislu Island je član NATO-a, a sa Sjedinjenim Državama od 1951. ima bilateralni obrambeni sporazum.

Istodobno je dio Europskoga gospodarskog prostora, kroz koji već preuzima velik dio europskog zakonodavstva, te je član schengenskog prostora, što njegovim građanima omogućuje putovanje bez putovnice u većinu država članica EU-a.

Ključno pitanje referenduma stoga je jednostavno: isplati li se Islandu otići korak dalje od sadašnjeg odnosa s Europskom unijom i otvoriti pregovore o punopravnom članstvu?

Tumi Árnason, 35-godišnji glazbenik iz Reykjavíka, kaže da će glasati za nastavak pregovora.

„Želim vidjeti kakav bismo dogovor mogli postići“, rekao je za POLITICO, ističući da mu je gospodarstvo najvažnije. No zabrinjava ga i promijenjeno međunarodno okruženje.

„Mislim da bi u trenutačnoj političkoj klimi bilo bolje stati uz Europsku uniju. Sa Sjedinjenim Državama na jednoj, a Rusijom na drugoj strani, nalazimo se u prilično nesigurnom položaju.“

Slično razmišlja i Hannah Sigurðardóttir, 68-godišnja zaposlenica islandske agencije za lijekove, koja također sumnja u pouzdanost SAD-a kao saveznika.

„Više se ne možemo oslanjati na Sjedinjene Države kao što smo to dugo činili. Mislim da bismo trebali izgraditi čvršće veze sa svojim prijateljima i saveznicima u Europi. Dijelimo sličnu povijest i kulturu“, rekla je.

„Naprijed, Islande“

Protivnici članstva, međutim, smatraju da Island nema razloga mijenjati postojeći odnos s Europom. Guðlaugur Þór Þórðarson, zastupnik konzervativne Stranke neovisnosti i jedan od istaknutijih zagovornika glasa „Ne“, smatra da je članstvo u Europskome gospodarskom prostoru dovoljno te da bi daljnje približavanje Bruxellesu bilo pogrešno.

Na reveru sivog sakoa nosio je značku s natpisom „Áfram Ísland“ odnosno „Naprijed, Islande“, sloganom kampanje protiv nastavka pregovora. Þórðarson je pritom jasno osudio Trumpove izjave o Grenlandu.

„Ono što Trump govori o Grenlandu, naravno, smatram skandaloznim“, rekao je bivši islandski ministar vanjskih poslova.

Ipak, upozorava da se američke administracije mijenjaju.

„Kada je riječ o obrani i sigurnosti, ključni su bilateralni obrambeni sporazum sa Sjedinjenim Državama i naše članstvo u NATO-u“, rekao je.

Eggertsson pak naglašava da zabrinutost zbog sigurnosti Arktika nije povezana samo s Trumpom.

„Arktik se tradicionalno opisivao kao područje niskih sigurnosnih napetosti. To se sada mijenja zbog klimatskih promjena, topljenja ledenih kapa i mogućnosti otvaranja novih plovnih pravaca“, kaže.

Iako je u javnosti sve prisutnija spoznaja da bi Island mogao biti ranjiviji nego što se dosad mislilo, predizbornom raspravom i dalje dominiraju mnogo svakodnevnija pitanja.

Izvan šireg područja Reykjavíka, u kojem živi približno dvije trećine stanovništva, birači su skloniji glasu „Ne“.

Selfoss, gradić s oko deset tisuća stanovnika udaljen otprilike sat vremena vožnje jugoistočno od Reykjavíka, dobar je primjer. Poljoprivrednici koji obrađuju crno vulkansko tlo uz cestu prema gradu bale sijena ukrasili su sloganom kampanje „Ne“ – „Áfram Ísland“.

Ari Hrafn Elíasson, 18-godišnji građevinski radnik iz Selfossa, kaže da će glasati protiv otvaranja pristupnih pregovora.

„Glasat ću protiv jer će poljoprivrednici glasati protiv. Po mojem su mišljenju oni kralježnica ove zemlje – poljoprivrednici i ribari. Poslušat ću njih“, rekao je.

Druga stanovnica Selfossa, 19-godišnja radnica u restoranu brze hrane Dagmar Isabella, podržava pregovore s EU-om, ali ističe da joj vanjska politika nije najvažnija.

Više je brinu troškovi života, osobito cijene najma i stambenih kredita. Vjeruje da bi uvođenje eura moglo pomoći u obuzdavanju inflacije. Godišnja stopa inflacije na Islandu u srpnju iznosila je 5,6 posto, gotovo dvostruko više nego u europodručju.

Govoreći o euru, rekla je: „To je mnogo stabilnija valuta od islandske krune.“