Ubojit dvojac za nuklearni štit Europe: Što može nova nuklearna raketa na novom Rafaleu?

Francuska ne čeka budućnost spremna na kompromise, već u potpunosti obnavlja svoju zračnu komponentu nuklearnog odvraćanja. Cilj je jasan, a to je do 2035. godine zamijeniti postojeće rakete ASMPA-R novom generacijom oružja koje će opremiti i kopnene Strateške zračne snage i nuklearno pomorsko zrakoplovstvo na nosačima zrakoplova. Ovaj sustav još uvijek nije operativan, ali već predstavlja jedan od najambicioznijih razvojnih projekata europske obrane.

Ključni administrativni zamah dogodio se u lipnju ove godine, kada je francuska Glavna uprava za naoružanje (DGA) dodijelila tvrtki MBDA ugovor za razvoj rakete ASN4G. Kao što je u studenom istaknulo izvješće L'Essentiel de l'éco, napredna raketa sama po sebi nije dovoljna, već ju je nužno upariti s avionom koji može preživjeti prilazak zoni lansiranja u visoko osporavanom zračnom prostoru.

Taj zadatak preuzima Rafale F5, a riječ je o opsežnoj modernizaciji srednjeg vijeka trajanja Dassaultova višenamjenskog lovca Rafale, za koju su u rujnu dodijeljeni pripremni ugovori industrijskim divovima Dassault Aviation, MBDA, Safran i Thales. Kvalifikacija standarda F5 planirana je oko 2033. godine te donosi novi radar, optičke senzore i sustav elektroničkog ratovanja za rano otkrivanje prijetnji.

Paraliziranje protivničke obrane

Također, najnoviji Rafale imat će naprednu povezivost za koordinaciju s drugim vojnim platformama, kao i podršku stealth borbenog drona što ga Francuska paralelno razvija za suzbijanje neprijateljske protuzračne obrane iako on sam neće nositi nuklearno oružje.

Glavni adut rakete ASN4G bit će spoj hipersonične brzine veće od pet maha i sposobnosti manevriranja u letu. Operativna logika takvog dizajna počiva na paralizi protivničke obrane jer ekstremna brzina drastično skraćuje vrijeme reakcije neprijatelja dok nepredvidivo manevriranje otežava izračun putanje presretanja. Iako takve značajke ne jamče potpun imunitet od obaranja, one značajno povećavaju vjerojatnost dolaska do cilja. Ipak, točne tehničke specifikacije, poput maksimalnog dometa, mase ili snage bojeve glave, ostaju strogo čuvana vojna tajna.

Do dolaska ovog tandema vjerodostojnost francuskog zračnog odvraćanja održava obnovljena raketa ASMPA-R, čije je uspješno probno ispaljivanje bez bojeve glave s dvosjednog lovca Rafale B izvedeno u svibnju 2024. godine.

Valja podsjetiti da u europskom krilu NATO-a jedino Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo posjeduju nuklearni arsenal, no njihovi se pristupi bitno razlikuju.

Francuska održava dvije komplementarne komponente isporuke koju čine balističke rakete lansirane s podmornica i zrakoplovne krstareće rakete s nuklearnim oružjem. Francuska zadržava nacionalnu vlast nad svojim odvraćanjem, a francuski predsjednik donosi odluku o odobrenju upotrebe nuklearnog oružja. Važno je reći i to da Francuska ostaje izvan NATO-ove Skupine za nuklearno planiranje, iako Sjevernoatlantski savez priznaje doprinos francuskih nuklearnih snaga kolektivnoj sigurnosti.

Macronovo čuvanje tajne

Francuska mornarica upravlja s četiri podmornice klase Le Triomphant naoružane balističkim raketama M51, održavajući barem jednu naoružanu podmornicu kontinuirano na moru, a ova skrivena snaga zadržava sposobnost uzvraćanja nakon iznenadnog napada. Zračna komponenta pruža vidljiviji i reverzibilniji instrument strateške signalizacije, koristeći kopnene lovce Rafale B i nosače zrakoplova Rafale M.

Arsenal je procijenjen na otprilike 290 nuklearnih bojevih glava prije nego što je predsjednik Emmanuel Macron najavio njegovo povećanje 2. ožujka ove godine. No ta se brojka više ne bi trebala predstavljati kao potvrđeni trenutni ukupan broj. Macron je također najavio da će Francuska prestati otkrivati ​​veličinu svog arsenala, što signalizira proširenje odvraćanja, ali ni stvorene zalihe ni vremenski okvir za njihovo postizanje nisu javno navedeni.

Neovisna snaga za odvraćanje Ujedinjenog Kraljevstva trenutno se sastoji od četiri podmornice s balističkim raketama koje nose rakete Trident, a upotrebu nuklearnog oružja odobrava isključivo britanski premijer. Za razliku od Francuske, Britanija svoje snage za odvraćanje dodjeljuje obrani NATO-a. London također planira nabaviti najmanje 12 borbenih zrakoplova F-35A za nuklearnu misiju NATO-a koristeći američko nuklearno oružje, a ta planirana uloga zrakoplova razlikuje se od francuske nacionalno kontrolirane kombinacije Rafalea i nuklearnih krstarećih raketa. Objavljeni britanski limit zaliha od 260 bojevih glava političko je ograničenje, a ne potvrđeni inventar.

Druge europske članice NATO-a ne posjeduju nacionalne nuklearne arsenale. Neke doprinose zrakoplovima, infrastrukturom ili potpornim snagama NATO-ovim sporazumima o dijeljenju nuklearnog oružja, što uključuje američko oružje stacionirano u Europi. NATO izjavljuje da to oružje ostaje pod američkim nadzorom i kontrolom, stoga sudjelovanje ne daje savezniku suverene nuklearne sposobnosti koje imaju Francuska ili Velika Britanija.

Prema mišljenjima vojnih analitičara, predstojeći lovac Rafale F5 i hipersonična nuklearna krstareća raketa ASN4G posljedično će obnoviti prepoznatljivu francusku sposobnost europskog krila NATO-a odražavajući nacionalno kontrolirane zračne nuklearne snage koje djeluju uz neovisno podmorničko odvraćanje. Smatraju i da nova francuska suradnja s europskim partnerima može proširiti vježbe i potencijalno uključivati ​​privremeno raspoređivanje, ali Pariz i nadalje izričito zadržava isključivu ovlast nad svojim oružjem i odlukom o prijelazu nuklearnog praga.