Ukrajina steže obruč oko Krima: Napadi dronovima paraliziraju opskrbu i stvaraju ozbiljne probleme Rusiji

Ukrajina je svoju dugotrajno pripremanu strategiju za Krim uvela u novu fazu intenzivnim napadima bespilotnim letjelicama na ključnu prometnu i energetsku infrastrukturu. Na meti su autoceste, mostovi, trajekti, skladišta goriva, elektrane i plinske instalacije, s ciljem prekida ruskih opskrbnih pravaca i postupnog onemogućavanja održavanja okupacije poluotoka.

Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov poručio je kako je cilj potpuno izolirati Krim od ruske logistike, dok ukrajinski mediji navode da operacija ima za cilj učiniti rusku vojnu prisutnost na poluotoku dugoročno neodrživom.

Nestašice goriva i prekidi opskrbe

Napadi su već izazvali ozbiljne posljedice za svakodnevni život na Krimu. Zabilježene su nestašice goriva, višesatni prekidi opskrbe električnom energijom te odlazak sve većeg broja ruskih turista s poluotoka.

Ruski vojni blogeri upozoravaju da se situacija ubrzano pogoršava. Bivši časnik FSB-a Igor Girkin ocijenio je kako je stanje već sada ozbiljno te da bi, nastavi li Ukrajina pojačavati napade, za nekoliko tjedana moglo postati kritično.

Od travnja 2026. godine ukrajinske snage sustavno napadaju promet na autocesti R-280, poznatoj kao "Novorosijska magistrala", jednoj od najvažnijih prometnica kojom Rusija doprema gorivo, vojnu opremu i ljudstvo prema Krimu te okupiranim dijelovima Hersonske i Zaporiške oblasti.

Rusija uvodi ograničenja na Krimu

Nakon napada na naftni terminal u Kerču 21. lipnja, ruske okupacijske vlasti uvele su zabranu prodaje goriva civilnom stanovništvu. Gorivo se sada distribuira isključivo državnim službama zaduženima za održavanje ključnih funkcija i sigurnosti poluotoka.

U Sevastopolju su uvedene i mjere štednje električne energije pa trgovine, restorani i kafići moraju zatvarati vrata već u 20 sati.

Ukrajinski dronovi 24. lipnja pogodili su elektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju, što je uzrokovalo velike nestanke električne energije. Guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev optužio je Ukrajinu da pokušava izazvati paniku među stanovništvom i narušiti normalan život na poluotoku.

Godinama pripremana strategija

Ukrajina od početka ruske invazije postupno slabi ruske vojne kapacitete na Krimu. Tijekom prethodnih godina pogođena je zračna baza Saki, uništeni su sustavi protuzračne obrane S-400, a pomorskim dronovima i projektilima Storm Shadow zadani su ozbiljni udari ruskoj Crnomorskoj floti.

Zbog učestalih napada Rusija je bila prisiljena premjestiti većinu svojih ratnih brodova iz Sevastopolja u Novorosijsk. Istodobno ukrajinske specijalne postrojbe posljednjih mjeseci sustavno uništavaju radare i sustave protuzračne obrane kako bi omogućile sve učinkovitije djelovanje bespilotnih letjelica.

Dronovi mijenjaju tijek rata

Nova ukrajinska taktika temelji se na velikom broju domaćih, relativno jeftinih dronova koji napadaju ruske logističke pravce.

Prema riječima zapovjednika ukrajinskih snaga za besposadne sustave Roberta "Magyara" Brovdija, promet vojne logistike na pojedinim dijelovima autoceste R-280 smanjen je za čak 71 posto u samo dva tjedna.

Rusija pokušava zaštititi konvoje mobilnim protuzračnim timovima, no prema dostupnim informacijama napadi na vojna vozila i kamione nastavljaju se gotovo svakodnevno.

Osim vozila, ukrajinske snage gađaju i prometnu infrastrukturu. Više mostova koji povezuju Krim s okupiranim dijelovima Hersonske oblasti teško je oštećeno, dok je najmanje jedan potpuno izvan funkcije. Ruske snage zbog toga postavljaju pontonske prijelaze kako bi održale promet.

Istodobno su na meti i trajekti preko Kerčkog tjesnaca koji imaju važnu ulogu u prijevozu goriva i teške vojne opreme, što dodatno otežava rusku logistiku.

Hoće li izolacija Krima promijeniti tijek rata?

Ukrajinski analitičari smatraju kako bi postupna izolacija Krima mogla ojačati pregovaračku poziciju Kijeva i povećati pritisak na Moskvu u mogućim mirovnim pregovorima.

S druge strane, dio zapadnih stručnjaka upozorava da, unatoč sve većim logističkim i gospodarskim problemima, zasad nema pokazatelja da bi rusko vodstvo bilo spremno odreći se kontrole nad Krimom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je kako su sve operacije pažljivo planirane te izrazio uvjerenje da će, uz nastavak pomoći zapadnih saveznika, Ukrajina stvoriti uvjete koji će Rusiju prisiliti na odabir mira.