11. Srpnja – Sv. Benedikt duhovni velikan i jedan od otaca zapadne kulture

11.07.2020. 11:40:00

Benediktinski je red jedan od najstarijih crkvenih redova na kršćanskome Zapadu. Red se odatle ubrzo proširio po cijeloj Europi

Sveti Benedikt je osnivač benediktinskog reda, „otac zapadnog redovništva” i velikan zapadnoeuropske kršćanske kulture. Rođen je oko 480. u talijanskom gradu Norciji (Umbrija).

Mladi rimski patricij stekao je naobrazbu u Rimu, povukao se 497. u pećinu na litici u pustom kraju (danas Subiaco, Lazio), gdje je živio kao pustinjak i okupljao učenike. Prema legendi tamo mu je hranu donosio pitomi gavran.

Sa svojim sljedbenicima oko 529. osnovao je i sagradio u Campagni samostan Monte Cassino, matičnu opatiju novog reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Proučio je redovničko pravilo svetog Bazilija Velikog i na poticaj svoje sestre blizanke, Skolastike, napisao Redovnička pravila, prvi zakonik redovništva na Zapadu, koji je ujedinio rimsko pravno iskustvo (stabilnost, poslušnost) s kršćanskom pobožnošću (molitva) i praktičnim ciljevima (znanost, umjetnost, pismenost, poljodjelstvo, zanatstvo).

„Ora et labora! Moli i radi!”

Krilatica svetog Benedikta glasi: „Ora et labora! Moli i radi!” Poznato je i njegovo drugo geslo: „Odložite mačeve!” Svojim zajednicama kao glavno pravilo dao je ovaj program: „Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” Zbog toga je benediktinski život uokviren i prožet svetom liturgijom. U tadašnjem svijetu, uzburkanom seobom naroda i vojnim pohodima, utemeljio je Europu rada i mira.

Posjedovao je dar proroštva i čitanja savjesti. Preminuo je 21. ožujka 547. u Monte Cassinu (danas provincija Frosinone, Lazio).

Njegovi benediktinci najstariji su katolički monaški red. Sve do XIII. stoljeća imali su izuzetno važnu ulogu u promicanju zapadnog kršćanstva. Iz benediktinskoga reda razvili su se mnogi drugi redovi i kongregacije (kamaldolezi, silvestrinci, valombrozi, cisterciti, trapisti). Danas red postoji kao unija 21 samostalnih samostanskih kongregacija te ima oko 200 samostana i opatija s oko 8 tisuća članova na svim kontinentima. Ženski red benediktinki osnovala je Benediktova sestra Skolastika. Danas benediktinke djeluju u oko 840 samostana s približno 16 tisuća redovnica u oko 60 kongregacija i federacija.

Vjerojatno ste mnogo puta čuli o snazi i zašiti koju pruža medaljica, odnosno križ sv. Benedikta. O čemu se točno radi?

U samom početku potrebno je razlučiti što se sve točno na medaljici nalazi i što označava.

S prednje strane medaljice nalazi se slika svetog Benedikta koji drži križ u desnoj ruci i „Sveto pravilo” u lijevoj ruci. Uz njega se na jednoj strani nalazi razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica, a na drugoj strani gavran. Iznad čaše i gavrana utisnute su riječi: „Crux Sancti Patris Benedicti” (Križ svetog oca Benedikta). Na samom rubu medaljice stoji zapisano: „Eius in obitu nostro praesentia muniamus” (Neka nas u času smrti naše zaštiti njegova prisutnost).

Sa stražnje strane medaljice nalazi se križ na kojem su utisnuta početna slova ovih riječi: „Crux Sacra Sit Mihi Lux” (Neka mi križ bude svjetlo) i početna slova riječi: „Non Draco Sit Mihi Dux” (Neka mi zmaj ne bude vođa). Oko samog križa nalazimo početna slova riječi „Crux Sancti Patris Benedicti” (Križ svetog oca Benedikta). Na obodu su utisnuta početna slova dvostiha: „Vade Retro, Satana, Nunquam Suade Mihi Vana ‒ Sunt Mala Quae Libas, Ipse Venena Bibas” (Odlazi Sotono, ne savjetuj me ispraznostima – zlo je to što nudiš, sam pij svoj otrov). Na vrhu samog križa možemo vidimo utisnute riječi Pax (Mir) ili monogram I H S (Isus).

Izvor: Kamenjar.com/PDN

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.