12. rujna 1991. - Blokade vojarni JNA (VIDEO)

Potkraj ljeta 1991. Jugoslavenska je armija zbacila lažnu masku neutralnosti i počela sve otvorenije podupirati srpske pobunjenike te je zajedno s njima krenula u otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku.

Na njihov udar našla su se mjesta i gradovi diljem Hrvatske, a gotovo svakodnevno otvarala su se nova križna žarišta i bojišnice. U takvim su dramatičnim okolnostima tadašnji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stipe Mesić zapovjedio Saveznom sekretarijatu za narodnu obranu s Veljkom Kadijevićem na čelu da sve vojne postrojbe povuče u vojarne u roku od 48 sati.

Nakon što je postalo očito da vojni vrh odbija poslušati tu zapovijed predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman donio je 12. rujna 1991. odluku da se blokiraju i zauzmu vojarne i skladišta JNA u Republici Hrvatskoj.

Dva dana poslije hrvatske vlasti pozvale su vojnike, oficire i civilne osobe u JNA da napuste agresorsku vojsku. Do tada su blokirane sve vojne jedinice diljem Hrvatske, prekinuta im je opskrba vodom, strujom i plinom, isključene su telefonske linije i prekinuta dostava hrane. U sljedećih šest dana predalo se ili su osvojeni 36 vojnih i skladišta i 26 drugih vojnih objekata.

Neka skladišta oružja bombardirali su jugozakoplovi nakon pada, ali su prije toga hrvatske postrojbe uz pomoć lokalnog stanovništva brzo izvukle najvrjedniju opremu i oružje. Ipak, tek nakon oružanih akcija u kojima su zauzete velike vojarne i skladišta u Varaždinu, Bjelovaru i Pločama Hrvatska vojska domogla je veću količinu borbene tehnike i streljiva. Neke vojne evakuirane su tek nakon dugih pregovora, a neki pak tek nakon sklapanja Sarajevskog primirja, tijekom 1992. godine.

Istoga 14. rujna 1991. odlukom predsjednika Tuđmana admiral Sveto Letica imenovan je zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice, čime je i službeno počelo ustrojavanje njezinih postrojbi. Prvi brod u floti bio je desantno-jurišni brod 103, koji je otet sljedećeg dana na remontu u Veloj Luci. U šibenskoj vojarni Kuline zarobljeno ih je 15, dok su radnici Mornaričkog tehničkog Remontnog zavoda Velimir Škorpik preuzeli Zavod zajedno s još 19 ratnih brodova i plovila.

Zarobljena 34 ratna broda u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote Jugomornarice. Ubrzo su ti brodovi zajedno s posadama obalnih bitnica i diverzantima te civilnim brodovima i gliserima probili pomorsku blokadu i otjerali agresora s najvećeg dijela hrvatskog Jadrana.