“Dolaskom u svetište Majke Božje Bistričke stupio si na sveto mjesto, vršiš pobožni kršćanski čin.„

Tim je riječima zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić opisao najveće i najposjećenije hrvatsko marijansko svetište, u kojemu se čuva zavjetni kip čudotvorne Bogorodice.

Odlukom hrvatskih biskupa, svetkovina Majke Božje Bistričke slavi se 13. srpnja. Vjeruje se da je čudotvorni kip, visok 112 cm, u tamnome drvetu izrezbario mjesni majstor u 15. stoljeću.

Postavljen je u prasvetištu na obližnjemu Vinskom vrhu. No, prema legendi, župnik ga je zakopao u bistričkoj crkvi kako bi ga sačuvao od Turaka.

Kada je Marijin kip čudesno pronađen neoštećen, restauriran je i postavljen na oltar, a vjernici su počeli hodočastiti u Bistricu. Zbog ponovne opasnosti od Turaka, kip je opet skriven – zazidan je u udubinu iza oltara.

Drugi je put pronađen u srpnju 1684., nakon više od 30 godina, a u proštenište su počele dolaziti rijeke vjernika. Na 250. obljetnicu ponovnoga pronalaska, kip Majke Božje okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama.

U velikom požaru 1880. crkva je oštećena, no glavni oltar s kipom Majke Božje Bistričke ostao je netaknut. Bistričko svetište proglašeno je nacionalnim prošteništem, a Majka Božja Bistrička kraljicom Hrvata.

Pred čudotvornim kipom dogodila su se mnoga čudesna ozdravljenja. Vjernici su tu nalazili utjehu još od turskih najezda, tijekom dvaju ratova, a osobito u Domovinskom ratu. Ondje se održavao Marijanski i Euharistijski kongres, hodočastile su pape, blaženim je proglašen kardinal Alojzije Stepinac.

Slikovito svetište, poput francuskog Lourdesa ili portugalske Fatime, godišnje privuče oko milijun vjernika iz Hrvatske i inozemstva, a najviše na blagdan čudesne Majke Kraljice Hrvata.