Bombardiranje Dresdene za mnoge je najveći saveznički zločin u Drugom svjetskom ratu, zanemarili smo li američke atomske udare na Hirošimu i Nagasaki, kojim se strateški nije postiglo ništa jer su Nijemci već tada bili na rubu predaje.
Za bombardiranje Dresdena nitko nikada nije odgovarao.
Od 13. do 15. veljače 1945. u četiri zračna napada Kraljevsko zrakoplovstvo Velike Britanije i američko ratno zrakoplovstvo započeli su bombardiranje Dresdene koje je razorilo ovaj grad s 3 900 tona zapaljivih i eksplozivnih bombi. Vatrena oluja koja je uslijedila spalila je sve pred sobom. Grad, koji su nazivali Firenzom na Elbi, bio je sravnjen sa zemljom.
Napadi su bili tako tempirani da su i spasilačke ekipe i vatrogasci iz prvog i drugog vala bili pobijeni. U međuvremenu, plameni oblak se ponegdje uzdizao i do 250 metara iznad tla, te je usisavao sve što mu se našlo na putu. Američki zrakoplovci mogli su vidjeti paklenu buktinju na udaljenosti od čak 400 kilometara, a vrućinu osjetiti i na visini od 8 000 metara.
Dresden, koji je prije Drugog svjetskog rata bio sedmi po veličini grad u Njemačkoj, zapravo je simbol njemačkog stradanja u ratu koji je počeo njemačko-sovjetskim napadom na Poljsku 1939. godine.
Naime, savezničko bombardiranje Dresdene, tvrde brojni povjesničari, bio je odgovor Zapada, poglavito Britanaca, na jačanje Crvene armije, koja se u munjevitom kontranapadu s istoka približavala njemačkoj prijestolnici, Berlinu. Dresden, koji je prije bio izuzetak od savezničkih udara, napali su 13. veljače bombarderi pod zapovjedništvom Arthura Harrisa, koji su bacanjem zapaljivih bombi (po današnjim kriterijima, one bi bile zločin prvog ranga) izazvali smrt oko 25 000 ljudi, točna brojka nikad nije utvrđena.
Zastrašujuće je da je Dresden upravo na dan bombardiranja imao dvostruko više stanovnika nego početkom Drugog svjetskog rata, prepun izbjeglica smatran je najsigurnijim skloništem u Njemačkoj. Nažalost, upravo se „najsigurnije sklonište” pokazalo kao grobnica brojnim izbjeglicama. Za bombardiranje Dresdena nitko nikada nije odgovarao.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.