15 GODINA ČLANSTVA Na današnji dan Hrvatska je postala članica NATO-a: Dokument predala žena koja će kasnije postati predsjednica
Iako prvi travanj asocira na prvotravanjske šale, za Hrvatsku je taj datum itekako ozbiljan, pa čak i povijesni. Naime, upravo prvog travnja 2009., prije okruglih 15 godina, polaganjem svog ratifikacijskog dokumenta naša je zemlja postala članica NATO-a, te je 3. i 4. travnja, po prvi put kao punopravna članica sudjelovala i na NATO-vom sastanku na vrhu, u Strasbourgu i Kehl
Samom primanju u NATO prethodilo je nekoliko krupnih koraka, no ne i referendum na kom bi se hrvatski građani izjasnili da li su „Za“ ili „Protiv“ ulaska u Sjevernoatlantski savez. Neslavno je završila inicijativa 'NATO na referendum', koja je prikupila 125.000 potpisa građana koji su tražili raspisivanje referenduma oko pitanja "Želite li da Republika Hrvatska postane članica Sjevernoatlantskog ugovora – NATO-a". AntiNATO inicijativa bila je pokrenuta i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a antiNATO prosvjedi bili su organizirani i za posjeta Georgea Busha Zagrebu. Referendum je prvobitno zagovarala i koalicija liberala i HSS-a, no početkom siječnja 2008. od tog su zahtjeva ipak odustali.
U HDZ su pak smatrali da je takav referendum nepotreban, jer Hrvatska ulaskom u NATO ne gubi dio svog suvereniteta. „Zaboravit ću da su neki htjeli referendum. Da smo išli u tu avanturu, ne bismo ovo ostvarili", rekao je 18. ožujka 2009. tadašnji hrvatski premijer, Ivo Sanader, na dan kada je Hrvatska vlada Saboru poslala prijedlog ratifikacije Sjevernoatlantskog ugovora.
Godinu dana prije ulaska u NATO, u travnju 2008. godine, Hrvatska je na summitu u Bukureštu primila pozivnicu za punopravno članstvo u Savezu. Tog je 21. travnja naša zemlja otvorila, a istog dana i zaključila prvi krug pregovora o pristupanju NATO-u. Samo dva tjedna kasnije održani su i pregovori o pravnim, obrambenim i financijskim pitanjima te je određen doprinos koji će Hrvatska uplaćivati u proračun NATO-a. Protokol o pristupanju Hrvatske NATO savezu države članice potpisale su 9. srpnja 2008. u Bruxellesu, a 30. ožujka 2009. tadašnji glavni tajnik NATO-a, Jaap de Hoop Scheffer, uputio je Hrvatskoj službenu pozivnicu za punopravno članstvo.
U ime Republike Hrvatske tadašnja hrvatska veleposlanica u SAD-u, Kolinda Grabar-Kitarović, u pratnji vojnog izaslanika RH u SAD-u, 1. travnja 2009. predala je američkom State Departmentu ratifikacijski dokument Hrvatskog sabora kojim se potvrđuje ulazak Hrvatske u NATO savez. Tim je činom Hrvatska postala punopravna članica NATO-a, a šest dana kasnije, 7. travnja 2009., u sjedištu NATO saveza zavijorila se i hrvatska zastava. Ulaskom Hrvatske u NATO-ov program Partnerstvo za mir, 2000. godine, obilježen je početak odnosa između Hrvatske i NATO-a.
15 godina članstva
Upravo su pripadnici Hrvatske ratne mornarice, posada i raketna topovnjača HRM-a RTOP – 42 “Dubrovnik”, koji su kao 2. hrvatski kontingent sudjelovali u NATO operaciji Sea Guardian u području Sredozemlja, bili i glavni protagonisti na snimanju jedne blagdanske video-čestitke NATO-a, kojom se izražava zahvala svim snagama i pripadnicima vojski zemalja članica koji su tijekom blagdana bili u misijama, daleko od svojih domova. Tu je blagdansku video-čestitku NATO-a vidjelo preko 600 tisuća ljudi.
U 21. stoljeću kibernetička obrana je prioritet
Organizacija Sjevernoatlantskog saveza (NATO) osnovana je 1949., od tada do danas članstvo se, zahvaljujući NATO-voj politici otvorenih vrata, povećalo s početnih 12 na 32 zemlje iz Europe i Sjeverne Amerike, te ima dva službena jezika, Engleski i Francuski. Najmlađe članice Saveza su Finska, koja je kao 31. članica primljena u travnju 2023., te Švedska koja je 32. članicom NATO-a postala u ožujku ove godine.
