Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 16. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile i humanitarni konvoj pomoći Hrvatima Srednje Bosne koji su bili u okruženju Armije BiH .
Jedna skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja 1993. bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za okruženje Busovaču. U tom konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije BiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala.
Pripadnici Armije BiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i do neprekidno tri sata.
Tog dana na Busovačkim stajama ubijena su 22 Hrvata.
Sukob između Hrvata i Bošnjaka na području Busovače počeo je nekoliko mjeseci ranije kada su pripadnici Armije BiH, 23. siječnja 1993. godine, u selu Kaćuni postavljali zapreku na regionalnoj prometnici Kiseljak-Busovača-Travnik. Tu su istog dana zaustavljena i ubijena četiri vojnika HVO-a. Jedan od njih bio je Ivica Petrović, zamjenik zapovjednika Vojne policije HVO-a u Busovači.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.