20. veljače 1952. Bruno Zorica Zulu – ratnik iz filma General bio je junak pred kojim su drhtali neprijateljski vojnici!

“Lako je biti heroj u ratu koji dobivaš, no pravi heroji nastaju u situaciji kad se rat gubi”

Velika sramota za državu Hrvatsku dogodila se 2013. za vrijeme vlasti SDP-a i ministra Kotromanovića kada je ovaj ratni heroj, sa ženom, kćerkom i sinom, deložiran iz stana u Splitu koji mu je dodijeljen od Ministarstva obrane 1993. godine.

Naime, stanarsko pravo je tražio bivši oficir JNA Petar Denoble i njegova supruga Ubavna koji su početkom rata 1991. pobjegli iz Splita u Knin iz kojeg je krenuo rat protiv Hrvatske. Nakon toga otišli su u Srbiju (Beograd), pa kasnije u Ameriku gdje žive i danas. 

U filmu General, Antuna Vrdoljaka, lik ratnog heroja i jednog od najzaslužnijih ljudi za slobodnu Hrvatsku glumi Goran Navojec.

Brigadir Bruno Zorica rođen je na današnji dan 20. veljače 1952. godine u Ivanić Gradu. S 19 godina emigrirao je u Francusku gdje se priključio Legiji stranaca i ondje proveo više od 18 godina. Braniti Hrvatsku stigao je u ljeto 1991. godine. Bio je zapovjednik legendarne bojne Frankopana koja je početkom rata iznijela veliki teret.

Bruno Zorica, s ostalim Hrvatima – legionarima, među kojima su i generali Ante Gotovina i Ante Roso, sudjeluje u stvaranju specijalnih postrojbi buduće Hrvatske vojske koje su bile udarne igre za mnoge pozadinske akcije hrvatskih postrojbi, te strah i trepet za srpsku vojsku u posljednjem ratu. . .

Dolaskom u Hrvatsku, u Kumrovcu su hrvatski legionari odmah počeli osnivati ​​prve specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske, jer je Hrvatska bila praktički goloruka pred zubima naoružanim JNA i Srbima .

Specijalna postrojba Glavnog stožera – bojna „Frankopan“ utemeljena je službeno 01. kolovoza 1991. godine. Paralelno s formiranjem postrojbe, formirali su se i Centar za zapovjednu obuku u šumi Žutica kod Ivanić Grada. Jezgru bojne činili su Hrvati iz francuske Legije stranaca koji su postali njezini zapovjednici i instruktori, pa je i obuka bila organizirana po uzoru na Legiju stranaca. Pripadnikom postrojbe nije mogao postati svatko.

Bojnu „Frankopan“ činio je dvjestotinjak pripadnika – mladići iz svih krajeva Hrvatske, hrvatski iseljenici povratnici u domovinu te nekolicina stranih dobrovoljaca.

Tijekom 1991. bojna ratuje u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. U listopadu se bori kod Drenovog boka na području Jasenovca, u studenom i prosincu u Osijeku tijekom najžešćih napada na grad. Ondje se bojna istaknula u izvlačenju mrtvih gardista s ničije zemlje kod Tenje te je uspostavila mostobran na lijevoj obali Drave u Baranji. Tijekom 1992. bojna sudjeluje na Južnom bojištu u deblokadi Dubrovnika te ponovno uspostavi bojišnice kod Šuice nakon što su srpske snage u travnju zauzele Kupres.