Četnički zločini odišu najvećom psihopatologijom i destrukcijom viđenoj na prostorima Europe u 20. stoljeću. Mnogi Hrvati stradali su od četničkih zvjerstava i ljudskom umu nezamislivih mučenja i iživljavanja u II. svjetskom ratu u NDH iu Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj. Sve je to bilo skriveno i malo se znalo o strašnim žrtvama Hrvata u NDH od četnika i raznih srpskih ustanika, a čak se pokušavalo učiniti i sa žrtvama četnika u Domovinskom ratu.
Donji Ervenik smješten između Knina i Obrovca jedno je od stotina mjesta u Hrvatskoj koje su prošle mučnu sudbinu i stradanje u NDH i Republici Hrvatskoj samo zato jer su tamo žvijeli Hrvati. Danas tamo Hrvata – nema.
Teška nesreća snašla je hrvatski narod Knina i Grahova, dva grada smještena s jedne i druge strane Dinare. Četnička ruka ubijala je i klana Hrvate gdje je god stigao i 1941. godine u NDH, i 1991. godine u Republici Hrvatskoj.
Situacija je bila nevjerojatno slična: u oba slučaja, i 1941. i 1991., došlo je do raspada Jugoslavije kojom su vladali Srbi. Nezadovoljni takvim razvojem događaja, raspadom Jugoslavije i uspostavom novih država na tlu te višenacionalne tvorevine, pobunjeni Srbi stvaraju četničke odrede koji počinju sustavna ubijanja i klanja Hrvata s ciljem ostvarenja genocida po planovima četničkog vođe Dragoljuba Mihailovića – Draže, te njihovih krvavih sljedbenika kao pravoslavnog svećenika Momčila. Đujića ili u novije vrijeme vojvode Vojislava Šešelja u posljednjem ratu. Podsjetimo se da su bliski suradnici poremećenog četničkog zločinca Vojislava Šešelja bili predsjednici Srbije Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić, što dovoljno govori o političko-psihološkoj situaciji koja vlada u Srbiji.
Kao primjer četničke patogenosti i mržnje danas spominjemo mjesto Donji Ervenik u blizini Knina. Ubijanja i progoni Hrvata iz kotara Knin (i Grahovo) bili su svakodnevnica 1941. godine kada je ovaj kraj bio dio NDH, ali i 1991. godine kada je bio dio Republike Hrvatske pod okupacijom četnika.
Četnici kreću u klanje Hrvata


Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.