Bio je to izravan povod Prvom svjetskom ratu jer je Austro-Ugarska zatražila zadovoljštinu od Srbije, i kad je nije dobila, počela je ratne operacije na Balkanu koje su u rat uvukle i druge suprotstavljene europske velesile.
Na današnji dan 1914. godine hici iz pištolja pripadnika organizacije Mlada Bosna Gavrila Principa, zaključili su jedno razdoblje svjetske povijesti. U Sarajevu su u dobro organiziranom atentatu ubijeni austrijski prestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga.
Bio je to izravan povod Prvom svjetskom ratu jer je Austro-Ugarska zatražila zadovoljštinu od Srbije, i kad je nije dobila, počela je ratne operacije na Balkanu koje su u rat uvukle i druge suprotstavljene europske velesile.
Tih godina, dva moćna saveza – Antanta i Centralne sile – težile su novoj podjeli svijeta pa je na mnogim neuralgičnim točkama prijetila opasnost od izbijanja rata. 1908. Austrija je aneksijom Bosne i Hercegovine izazvala svjetsku krizu, a kasnije, u balkanskim ratovima, ojačale su i velikosrpske pretenzije na južnoslavenska pokrajine Austro-Ugarske.
Bio je to izravan povod Prvom svjetskom ratu jer je Austro-Ugarska zatražila zadovoljštinu od Srbije, i kad je nije dobila, počela je ratne operacije na Balkanu koje su u rat uvukle i druge suprotstavljene europske velesile.
Na današnji dan 1914. godine hici iz pištolja pripadnika organizacije Mlada Bosna Gavrila Principa, zaključili su jedno razdoblje svjetske povijesti. U Sarajevu su u dobro organiziranom atentatu ubijeni austrijski prestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga.
Bio je to izravan povod Prvom svjetskom ratu jer je Austro-Ugarska zatražila zadovoljštinu od Srbije, i kad je nije dobila, počela je ratne operacije na Balkanu koje su u rat uvukle i druge suprotstavljene europske velesile.
Tih godina, dva moćna saveza – Antanta i Centralne sile – težile su novoj podjeli svijeta pa je na mnogim neuralgičnim točkama prijetila opasnost od izbijanja rata. 1908. Austrija je aneksijom Bosne i Hercegovine izazvala svjetsku krizu, a kasnije, u balkanskim ratovima, ojačale su i velikosrpske pretenzije na južnoslavenska pokrajine Austro-Ugarske.
Čekala se samo prigoda za obračun. Vojni krugovi Srbije, koji su potajno pripremali i oružjem opskrbili buduće atentatore, izabrali su za metu austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, političara koji je dugogodišnju krizu crno-žute monarhije želio riješiti preuređenjem zemlje.
Njegova je ideja bila da centralističku državu pretvori u savez nacionalnih demokracija u kojem bi, uz Nijemce i Mađare i Južni Slaveni imali svoju državu u sklopu habsburškog carstva. Talijanski ministar grof Sforza svjedoči kako mu je srpski vođa Nikola Pašić izjavio da se samo jednom preplašio za sudbinu svoje zemlje, a to je bilo onda kada su mu postale jasne namjere Franza Ferdinanda, piše HR.
Nazočnost Ferdinanda na velikim manevrima u Bosni shvaćena je u Beogradu kao izazov pa je odmah pokrenut skriveni mehanizam odmazde u kojem je glavna uloga namijenjena jugoslavenski orijentiranim omladincima Mlade Bosne. Za posjeta Sarajevu na Ferdinanda je najprije Čabrinović bacio bombu. Tridesetak minuta kasnije Gavrilo Princip iz pištolja je smrtno ranio austrijskog prestolonasljednika i njegovu suprugu.
Ubojstvo u Sarajevu pokrenulo je Austro-Ugarsku u rat protiv Srbije. Stari kontinent tako se našao na kraju mučnog puta: zahvaćene obvezama vojnih saveza europske sile jedna za drugom ulazile su u svjetski sukob.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.