6. svibnja 2012. Srbija na izborima pokazala svoje opredjeljenje: Četnički vojvoda Nikolić izabran za predsjednika Srbije

06.05.2020. 09:25:00

Tomislav Nikolić, četnički vojvoda proglašen od strane Vojislava Šešelja, dobio je 49,54% glasova na izborima u Srbiji čiji se prvi krug odvio na današnji dan 2012. godine. 

Time su se Srbi jasno izjasnili da većinski podržavaju četništvo, zločinačku ideologiju koja je u II. svjetskom ratu pobila 60.000 ljudi u NDH, a u Domovinskom ratu počinila zločine u Vukovaru, Škabrnji, Srebrenici i drugdje.

Tomislav Nikolić je za četničkog vojvodu  proglašen 1993. na Romaniji u vrijeme opsade Sarajeva. Prije toga Nikolić je kao četnik bio dobrovoljac u agresiji na Hrvatsku te se borio protiv Hrvata u istočnoj Slavoniji.

Bivši prvi čovjek ureda Zorana Đinđića, Vladimir Popović opisao je Nikolića i njegovo sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku: “Prisustvovao sam razgovoru Jovice Stanišića i Zorana Đinđića. Stanišić nam je rekao, ako hoćete da rasturite Radikale, imate neke informacije za Tomu Nikolića. Kažem mu: ‘nemamo ništa za Tomu’. On kaže: ‘kako nema, ima služba’. Pa on je lično u selu Antin u zapadnoj Baranji poslije posjete tamo nekom dobrovoljačkom odredu Radikalne stranke, kad je on došao kao funkcioner, i kad su tamo, ono, ovo na ražnju, jagnjetina, ovo, ono… malo se napio pa uvečer da bi pokazao da je pravi Srbin, uzeo kalašnjikov i neke babe i dede, njih jedno 10, ili 15, pobio i pobacao ih u bazen.”

Četnik Tomislav Nikolić na mjestima pokolja Hrvata u Slavoniji 1991. godine

Isto tako poznato je i da je Nikolić u jesen i zimu 1991. godine boravio u hrvatskom selu Antin, nedaleko od Vinkovaca, gdje su počinjeni i neki ratni zločini.

Više od 25 godina od toga mještani Antina tvrde da uopće nije sporno da je Nikolić boravio u tome selu. Pri tome ga je vidjelo niz mještana, većinom starijih osoba, koje su ostale u selu nakon što su selo preuzele postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe. JNA je u selo ušla 30. rujna 1991. godine, a tijekom te godine ubijeno je ili nestalo 39 mještana Antina. Najveći dio njih ubijen je nakon što su srpske postrojbe preuzele selo.

Podsjeća kako su neki od njegovih sumještana govorili da su Nikolića viđali odjevenoga u dugački crni kožni kaput. Bio je i naoružan.

„Nažalost, sve to što smo mi govorili ostalo je samo na papiru. Nikad ništa se nije pomaknulo s mrtve točke. Niti danas ne znamo više. U isto vrijeme, sve je manje onih koji mogu govoriti o tome jer godine čine svoje. Neki od svjedoka su već umrli, a i ostali su u godinama“, ističe Matanović.

O ulozi Nikolića u jednoj televizijskoj emisiji u Srbiji, tijekom 2007. godine, progovorio je i nekadašnji dužnosnik u Vladi Srbije Vladimir Beba Popović. On je pri tome govorio o razgovoru koji su vodili ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić i Jovica Stanišić, koji je jedno vrijeme bio i zapovjednik srpske tajne policije (Resora državne bezbednosti) kojemu se u Haagu sudi za ratne zločine. „Prisustvovao sam razgovoru Jovice Stanišića i Zorana Đinđića. Stanišić nam je rekao kako možete da rasturite radikale, imate neke informacije za Tomu Nikolića. Kažem mu: ‘Nemamo ništa za Tomu’. On kaže: ‘Kako nema, ima služba. Pa on je lično u selu Antin, u zapadnoj Baranji, posle posete tamo nekom dobrovoljačkom odredu Radikalne stranke, kad je on došao kao funkcioner, i kad su tamo ovo ono na ražnju, jagnjetina, ovo ono… Malo se napio, pa uveče da bi pokazao da je pravi Srbin uzeo kalašnjikov i neke babe i dede, njih jedno 10 ili 15, pobio i pobacao ih u bazen“, rekao je tom prilikom Popović.

Ovo su neke od izjava Tomislava Nikolića:

“Hrvatsku smatram okupatorom na teritoriju Republike Srpske Krajine” (Večernje novosti, 28. studenoga 2003.)

“Sa susjedima Hrvatima moja granica je na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. To što je netko prihvatio drugu državnu granicu mene ne obvezuje da ih cijenim kao komšije i prijatelje.” (Večernje novosti, 29. studenoga 2003.)

“Dodijeljena mi je titula četničkog vojvode. Ali kad je Slobodan Milošević 1993. srpske radikale napao i optužio da držimo naoružane trupe i spremamo rušenje vlade, onda smo rasformirali četnički pokret. Otada se više nismo sastajali. Tada sam rekao da kao četnički vojvoda moram uvek ostati četnik i da ću, ako me neko nekad ponovo pozove, ponovo braniti Srbiju” (Tomislav Nikolić, 2012.)

„Svaka Šešeljeva knjiga je dobra, čestita srpska knjiga, bukvar i azbuka. Jednog dana svaki seljak će reći: ‘Imam imanje, traktor, stoku i knjigu Vojislava Šešelja’, a onaj u gradu će kazati: ‘Imam posao, stan, zdravu decu i knjigu Vojislava Šešelja.“ (Večernje novosti, 17. studenoga 2004)

„Ako neko od vas u idućih mesec ili dva vidi negde Zorana Ðinđića, recite mu da je i Tito pred smrt imao problema s nogom.“ (Miting SRS u Beogradu, 23. veljače 2003., prije ubojstva premijera Srbije Đinđića).

Tomislav Nikolić polaže četničku zakletvu nad opkoljenim Sarajevom 1993. godine:

Što je izjavila Vesna Pusić?

Podsjetimo se i izjava tadašnje ministrice vanjskih poslova RH Vesne Pusić o četničkom vojvodi Tomislavu Nikoliću koji je tada bio predsjednik Srbije ičetničkom radikalu Aleksandru Vučiću koji je bio premijer Srbije (poznatom i po huškačkom govoru u hrvatskom gradu Glini kada je pozivao da se Glina pripoji Srbiji) iz 2014. godine.

Tadašnja ministrica vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vesna Pusić izjavila je u Beogradu da vlasti koje danas vode Srbiju i Hrvatsku nisu odgovorne za ratne zločine, a da su za događaje iz rata odgovorna tadašnja vodstva Srbije i Hrvatske.

Odgovorni su neki drugi ljudi koji su ih vodili u to vrijeme”, istaknula je Pusić, koja je u vrijeme izjave boravila u posjetu Srbiji, u intervjuu za beogradski TV B92. Na primjedbu novinarke B92 da je hrvatska strana teretila i bivšu stranku današnjeg potpredsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića (Srpsku radikalnu stranku) i njezina predsjednika Vojislava Šešelja, te Slobodana Miloševića, Pusić je odgovorila: “Mislim da smo teretili u prvom redu Slobodana Miloševića… i Vojislava Šešelja”.

Izvor: narod.hr/Foto: fah

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.