Abeceda akcije hrvatskih snaga u Pakracu 1991.

13.03.2021. 09:58:00

U akciji hrvatskih snaga policije protiv pobunjeničkih srpskih snaga 2. ožujka 1991. u Pakracu redarstvene snage RH porazile su pobunjenike te Policijsku postaju i općinu Pakrac vratile u okrilje Republike Hrvatske. Ovo je prva borbena akcija hrvatskih snaga protiv protuustavnih pobunjeničkih srpskih formacija te se u Pakracu obilježava i kao početak  Domovinskog rata u RH. Uspješno provedena akcija bila je ujedno navještaj kako će tek stasale hrvatske snage policije odlučno braniti ustavno-pravni poredak RH.

 

A Aktivnosti pobunjenih Srba koje su prethodile akciji u Pakracu

  • Osam dana prije akcije Pakrac na Skupštini općine Pakrac dio odbornika donosi nelegalnu odluku o pristupanju Općine Pakrac tzv. SAO Krajini. Također, Policijsku postaju Pakrac preimenuju u Općinski sekretarijat unutrašnjih poslova (OSUP) Pakrac te ga podređuju tzv. Sekretarijatu unutrašnjih poslova (SUP) Krajine.
  • Jedan dan prije akcije zapovjednik Policijske postaje Pakrac uz pomoć policajaca srpske nacionalnosti i lokalnih srpskih ekstremista nasilno preuzima PP Pakrac odbivši poslušnost regularnim i legitimnim snagama MUP-a RH. Prethodno je policajcima hrvatske nacionalnosti oružje oduzeto. Na zgradama Općine Pakrac i PP Pakrac izvjesili su zastave Republike Srbije.

B Boljkovac o pobunjeničkim aktivnostima u Pakracu

Josip Boljkovac, tadašnji ministar unutarnjih poslova RH u osvrtu na aktivnosti srpskih pobunjenika u Pakracu, među ostalim, rekao je: ”Miloševićevim se sljedbenicima žurilo napraviti u Hrvatskoj neku doista veliku gužvu kako bi ubrzali naoružavanje Srba i potpalili ratnu iskru. Nova se prilika početkom proljeća 1991. pokazala u Pakracu jer je nacionalno miješana zapadna Slavonija imala važnu ulogu u velikosrpskim planovima. Tu je trebalo presjeći Hrvatsku, tako da cijela Slavonija bude odrezana od ostatka zemlje.”

C Cilj oružane pobune:

  • Nasilno provođenje nelegalne odluke o pripajanju općine Pakrac tzv. SAO Krajini
  • Pripajanje Policijske postaje Pakrac protuustavno formiranom tzv. SUP-u Krajine.

Č Čelni zapovjednici i postrojbe u akciji Pakrac

  • Antiteroristička jedinica (ATJ) Lučko
  • Jedinica za posebne zadatke Rakitje sa snagama 2. i. 4. satnije kojima su zapovijedali Jozo Milićević i Marijan Mareković te snage 1. satnije pod zapovijedanjem Zdravka Andabaka
  • Jedinica za posebne namjene Kumrovec
  • Omege, snage posebne jedinice policije iz Policijske uprave (PU) Bjelovar pod zapovijedanjem Mirka Kirina, Miralema Alečkovića i Hamdije Mašinovića.

D Dinamika akcije Pakrac

  • faza: neposredno prije početka akcije snage hrvatske policije izmještaju se u Kutinu i spremno čekaju zapovijed za akciju.
  • faza: u zoru 2. ožujka 1991. u usklađenoj akciji snage policije iz smjera Kutine i Bjelovara brzo napreduju, ulaze u središte Pakraca te ponovno uspostavljaju kontrolu nad PP Pakrac i općinom Pakrac. Uslijedilo je pretraživanje terena jer su se pobunjeničke srpske snage povukle iz središta grada na okolna brda odakle su napadale snage hrvatske policije.

E Energičan ulazak hrvatskih specijalaca u Pakrac

Pobunjeničke srpske snage po kninskom receptu balvan revolucije zapriječile su prilaske Pakracu zaprekama te su postavile punktove iz kojih su djelovali iz strojnica, posebno s brda Kalvarija iznad Pakraca. U akciji su uhićene  32 osobe pod sumnjom sudjelovanja u srpskoj pobuni. Akcija u Pakracu ostaje zabilježena kao prva borbena akcija hrvatskih snaga protiv pobunjeničkih srpskih formacija te se u Pakracu oblježava i i kao početak  Domovinskog rata u RH.

F Franjo Tuđman u otvorenom pismu Predsjedništvu tadašnje Jugoslavije:

”U svezi događaja od 1. ožujka 1991. godine u Pakracu, imamo dokaze da su u pripremi svih zbivanja koji su kulminirali s razoružavanjem policijskih pripadnika hrvatske nacionalnosti u Policijskoj stanici, sudjelovali visoki oficiri JNA. Zbog toga smatram nužnim da Predsjedništvo SFRJ u donošenju odluka ima u vidu da imamo u rukama dokaze, koje ćemo ako ustreba podastrijeti javnosti.”

G Grad Pakrac brane dodatne snage policije

Nakon što su snage policije uspostavile ustavno-pravni poredak RH u Pakracu 2. ožujka 1991. s ciljem odbijanja mogućih napada pobunjeničkih snaga u Pakrac su upućene i dodatne snage 1. satnije Jedinice za posebne zadatke Rakitje. Pobunjenici su cijelu noć pucali po gradu no snage policije raspoređene po obrambenim punktovima nisu dopuštale ulazak naoružanih pobunjenika u grad. U akciji Pakrac ranjena su tri hrvatska policajca.

H Hrvatska zastava ponovno na službenim institucijama Pakraca

Uspješna akcija snaga hrvatske policije u Pakracu na simboličan način označena je i podizanjem hrvatskog simbola, hrvatske zastave na zgradi Policijske postaje Pakrac i zgradi općine Pakrac. Imenovan je novi zapovjednik PP Pakrac Stjepan Kupsjak.

I ”Idemo vratiti ono što je naše“

Jedan od zapovjednika iz Specijalne postrojbe Omega iz akcije Pakrac Mirko Kirin uoči odlaska njegovih pripadnika održao je motivirajući govor s ključnom porukom: ”Idemo vratiti ono što je naše“.

J Jake snage MUP-a

Od akcije hrvatskih snaga policije u Pakracu i poslije na  Plitvičkim jezerima u javnosti se ustalio ratni slogan za djelovanja hrvatske policije ”Jake snage MUP-a“. Tad su to bile jedine po zakonu ustrojene oružane snage RH i svaka njihova akcija jačala je vjeru u obrani Hrvatske.

K Kako je reagirala vojska JNA na akciju Pakrac

Istog dana kad su snage hrvatske policije uspostavile red u Pakracu, tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović samoinicijativno odobrava slanje snaga vojske JNA u Pakrac te je u grad upućena vojska iz vojarni u Bjelovaru, Virovitice i Zagreba. U Pakracu su uspostavili i Izdvojeno zapovjedno mjesto.

L Laži srbijanskih medija

U akciji hrvatskih snaga u Pakracu ranjena su tri hrvatska policajca no srbijanski mediji pokrenuli su kampanju  o pogibiji i ranjavanju srpskog stanovništva u Pakracu. Tiskano je i izvanredno izdanje Večernjih novosti s naslovom Masakr golorukog naroda gdje se, među ostalim, navodi kako je Pakrac napadnut s više od 8000 redarstvenika, specijalaca i do zuba naoružanih pripadnika HDZ-a od kojih su lokalni Srbi branili motkama i vilama.

LJ Ljubav i zanos za domovinu Hrvatsku

Prema svjedočenju izravnih sudionika akcije nakon što su saznali za odlazak u Pakrac u prvu borbenu akciju zavladalo je oduševljenje i jedva su čekali početak pokretanja akcije. Tako pripadnik Specijalne policije Omega Mirko Cindrić navodi kako su se međusobno natjecali tko će prvi ući u kolonu za akciju te istaknuo ”tada je među nama vladao poseban osjećaj ponosa i časti, jer smo znali da sudjelujemo u stvaranju hrvatske države i da ispisujemo stranice novije hrvatske povijesti“.

M Mesić o Miloševićevu planu ovladavanja dijelovima hrvatskog teritorija

Stjepan Mesić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva SFRJ u dokumentarnom filmu BBC-a Smrt Jugoslavije: ”Pa gospodo, zar vi mislite, kad pojedine policijske stanice, pojedine općine, otkazuju lojalnost Republici Hrvatskoj, da ćemo mi onda kupiti dva šlepera nalivpera da bi pisali: ”Nemojte nas napadati“.

N Novi savjeti Miloševića čelnicima pobunjeničkih snaga u zapadnoj Slavoniji

Nakon uspješne akcije snaga hrvatske policije u Pakracu glavni kreator velikosrpske politike Slobodan Milošević uvidio je kako se bez snažne pomoći vojske JNA pobunjeničke snage ne mogu suprotstaviti hrvatskim snagama te je glavnom operativcu na terenu u Pakracu Veljku Džakuli naredio na sastanku u Beogradu u svibnju 1991. ”da više ne idemo u sukobe sa MUP-om, već da ostavimo da se sudare sa armijom i da se armija sa NDH bez ikakvih problema može obračunati“.

O Obrazac oružane pobune u Pakracu

Zanimljivo je kako se u Pakracu 29. studenog 1990. dogodila prva intervencija snaga hrvatske policije. Naime, dan prije sa zgrada općine i željezničke postaje u Pakracu skinute su i zapaljene hrvatske zastave, a u režiji naoružanih srpskih civila i njihovih vođa. Htjeli su to napraviti i sa zgrade policije na koju su zapucali u večernjim satima. Uslijedila je intervencija snaga Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje koji su u brzoj intervenciji ušli u zgradu PP Pakrac dok su se naoružani srpski civili povukli i prije dolaska hrvatskih policajaca.Po istom obrascu, 1. ožujka 1991. veći broj naoružanih srpskih civila okupio se ispred zgrada općine i PP Pakrac. U isto vrijeme zapovjednik PP Pakrac Jovo Vezmar okupio je u postaji djelatne policajce nakon čega je uslijedilo oduzimanje naoružanja od 16 policajaca hrvatske nacionalnosti.  Pobunjenici su na zgradama općine i policije postavili zastavu Republike Srbije. Znajući za odgovor hrvatskih snaga zapovjednik Vezmar povlači sebi odane policajce izvan grada na okolna brda odakle će poslije napadati regularne snage hrvatske policije.

P Pakrac ”slavonski Knin“

Zbog prepoznatljive ikonografije i načina na koji su pobunjeničke srpske snage protuustavno djelovale na području Pakraca, ovaj se grad simbolički naziva i ”slavonskim Kninom“ jer je trebao postati glavno središte njihove protuustavne autonomije u zapadnoj Slavoniji

R Redarstvene snage, početak stvaranja hrvatskih Oružanih snaga

Odgovor RH na pobunu i otkazivanje poslušnosti lokalnih Srba i pojedinih policijskih postaja bilo je jačanje policijskih snaga kao jedinog mogućeg rješenja za zaustavljanje pobune u okviru tada važećih zakona SFRJ. Tako je u kolovozu 1990. započeo tečaj Prvi hrvatski redarstvenik, a ubrzo se ustrojavaju i policijske postrojbe za posebne namjene među kojima je bila i Antiteroristička jedinica Lučko. Širenjem srpske pobune jačaju i policijske postrojbe za posebne zadatke te se ustrojavaju Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje i Tuškanac u Zagrebu i Valbandon u Puli. Uslijedilo je formiranje postrojbi Pionirski grad, Dubrava te Sljeme i Vinica, Ivanec. Osim njih pri svakoj policijskoj upravi ustrojavaju se i posebne jedinice policije (PJP), a među njima na području zagrebačke PJP Alfa.

S Sanitet  u akciji Pakrac

Snage hrvatske policije u akciji je pratio i mobilni kirurški tim Štaba saniteta RH kojem je to ujedno i bila prva akcija pružanja sanitetske potpore hrvatskim snagama.

Š Šreter, hrvatski Gandhi iz Pakraca  

Doktor Ivan Šreter istaknuti je hrvatski domoljub iz Pakraca kojeg su zbog pomirljivih poruka i mirnog rješavanja problema prozvali hrvatskim Gandhijem. Još 1984. dolazi u fokus javnosti kad kao liječnik  u zdravstvenom kartonu jednog pacijenta umjesto ”penzionirani oficir“ upisuje ”umirovljeni časnik“ zbog čega biva optužen i osuđen na kaznu zatvora od 50 dana koja je poslije promijenjena na 10 koje je Šreter proveo u štrajku glađu. U vrijeme velikosrpske pobune u Pakracu 1991.  poziva na razum i nenasilje. Posebno ostaje u sjećanju njegov govor na prvu obljetnicu Dana državnosti RH, 30. svibnja 1991. kad je ispred sjedišta Općine Pakrac poručio: “… Želimo zajedno biti pod hrvatskom zastavom i pod češkom i pod talijanskom i pod vašom srpskom, ali ne stavljajte nam na silu četnička obilježja na Općinu. Nitko od nas nije povlađivao, surađivao i propagirao ustaški pokret. Okanite se četništva i živjet ćemo mirno… MI odavde ne sijemo strah, već pozivamo na mir, na suživot. Ako nešto ne valja, neka se kaže, ali neka se sklone dinamit i puške. Neka se sklone JNA tenkovi s ulica jer oni neće ništa riješiti. Ovo je Hrvatska, bila jest i bit će!“ Nepuna tri mjeseca poslije nasilno su ga na barikadama presreli i oteli srpski pobunjenici u odorama pričuvne vojske JNA. Pretpostavlja se kako je odveden u zloglasni logor Bučje gdje je mučen i ubijen.

T Tampon-zone  vojske JNA u službi pobunjenih Srba

Od akcije u Pakracu kojom su snage hrvatske policije vratile policijsku postaju u hrvatsko okrilje vojska JNA počela je primjenjivati taktiku uspostave tampon-zona ili sprečavanja građanskog rata kako su pokušavali javnosti prikazati  svoje otvoreno svrstavanje uz pobunjene Srbe dovodeći svoje snage u cilju ”razdvajanja sukobljenih strana“. Glavni im je cilj zapravo bio zaustaviti regularne snage hrvatske policije u uspostavi i zaštiti ustavno-pravnog poretka RH.

U U funkciji pobunjenika i pravoslavni toranj

Uz brdo Kalvarija s kojeg su srpski pobunjenici pucali po legalnim snagama hrvatske policije među dominatnim objektima pobunjeničkih snaga bio je i toranj pravoslavne crkve u Pakracu na kojem su imali dvije strojnice. Hrvatsko vodstvo MUP-a zatražilo je od tamošnjeg prote žurno uklanjanje strojnica ili će uslijediti akcija djelovanja snaga hrvatske policije nakon čega su srpski pobunjenici pobjegli za manje od pola sata.

V Vojna karta vojske JNA i podudarnost s početkom srpske pobune u Pakracu

Na pronađenoj radnoj karti komandanta 265. mehanizirane brigade vojske JNA iz Bjelovara ucrtan je plan provedbe njihovih aktivnosti na području od Bjelovara do Lipika. Znakovito je kako se početak provedbe, 1. ožujka 1991. podudara s danom izbijanja srpske pobune u Pakracu.

Z Zgode i anegdote iz akcije Pakrac

  • Nakon što su predvodnici pobune u Pakracu tamošnju Policijsku postaju Pakrac podredili tzv. SUP-u Krajine i započeli s mobilizacijom pričuvnih policajaca jedna od učenica požalila se nastavnici kako je jedva prošla gradom do škole jer je ”pun seljaka s dugačkim pištoljima“. Na upit nastavnice kako zna da su seljaci učenica je spremno odgovorila: “Pa kad su u gumenim čizmama.”
  • O atmosferi sastanka u Pakracu, koji je organiziran nakon akcije snaga hrvatske policije, govori i detalj s ručka na kojem je poslužen vojnički grah. Naime, ministar unutarnjih poslova RH Josip Boljkovac za vrijeme posluživanja ručka zamijenio je obrok sa saveznim sekretarom za unutrašnje poslove Petrom Gračaninom. Taj čin nepovjerenja obrazložio je na svoj upečatljiv način: ”E, pa rat je, u ratu se i gine“.

Ž Život u Pakracu nakon akcije

S ciljem smirivanja situacije u Pakracu je 3. ožujka 1991. održan sastanak na kojem su iz Beograda vojnim helikopetrom stigli članovi Predsjedništva SFRJ Nenad Bućin i Bogić Bogićević te savezni sekretar za unutrašnje poslove Petar Gračanin. Hrvatski tim predstavljali su potpredsjednik SFRJ i predsjednik Vlade RH Stjepan Mesić, ministar unutarnjih poslova RH Josip Boljkovac, potpredsjednik Vlade RH Milan Ramljak. Na sastanku su još sudjelovali komandant V. vojne oblasti general-pukovnik Konrad Kolšek te predstavnici lokalnih vlasti. Doneseni su zaključci kako se sve vraća na stanje od prije 1. ožujka 1991. Tako je srpska pobuna  u Pakracu okončana, no to je bio samo prividni mir jer su se aktivnosti pobunjenih Srba još više intenzivirale te Pakrac i Lipik nisu mogli živjeti mirnim životom.

Izvor: hrvatski-vojnik-hr/Foto: Tony Hnojčik

Izvorni autor: Marinko Karačić

Autor: