APSURD IZBORNOG SUSTAVA: OVA DVA KANDIDATA MOGU U SABOR SA SAMO JEDNIM GLASOM, SVOJIM!

U nedjelju se održavaju parlamentarni izbori, na kojima će se za Sabor uz ostalo birati osam predstavnika nacionalnih manjina.
Zanimljivo je u tome kontekstu razomtriti situaciju u kojoj se nalazi zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, kojemu je ulaz u Sabor po deveti mandat već zajamčen jer na ovim izborima nema protukandidata, ista je situacija i s Robertom Jankovicsem, zastupnikom mađarske nacionalne manjine. Njima dvojici za ulazak u Sabor dovoljan je samo jedan glas.
“Ovo je zadnji put da predajem kandidacijsku listu, a kandidirao sam se zato što je ostalo još puno neriješenih problema. Ako prođem, ponudit ću svoj program, a hoće li Vlada biti lijevog centra ili desnog centra nema razlike u tome kako ću pristupiti, a pristupit ću pismeno”, izjavio je Radin nedavno predajući kandidaturu te unaprijed najavljujući da će se prikloniti bilo kojoj vladi, koja se uspije oformiti nakon izbore.
Podbrobnu analizu ovog apsurda svojedobno je obradio pravnik i hrvatski suverenist Pero Kovačević, u kojoj među ostalim naveo:
”Koliko nam je nakaradan izborni zakon, odnosno kako Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor izigrava i poništava volju birača, pokazat ću vam vrlo zorno na primjeru izbora zastupnika nacionalnih manjina.
Treba odmah reći punu istinu. Zastupnici nacionalnih manjina su posebna priča i dodatno pokazuju kako se i izigrava i poništava volja birača i odstupa od utvrđenog ustavnog načela općeg i jednakog biračkog prava iz članka 72. Ustava RH. Zastupnici nacionalnih manjina nemaju niti ostvaruju opći politički mandat da mogu odlučivati u pitanju sastavljanja vlade, glasovanja o vladi i nekim drugim pitanjima koja traže da zastupnik ima opći politički mandat.
…
Taj je zakon po mnogočemu jedinstven u Europi kao i u svijetu, stoga i ne čudi da se već godinama lome koplja o tome je li loš i treba li ga mijenjati ili je pak samo napredan.
…
Dakle, Ustavni zakon jamči pripadnicima nacionalnih manjina pravo na zastupljenost. Zastupljenost ne znači da predstavnici nacionalnih manjina imaju i ostvaruju opći politički mandat te da mogu odlučivati u pitanju sastavljanja vlade glasovanja o vladi i nekim drugim pitanjima koja traže da zastupnik ima opći politički mandat.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor nije definirao pojam zastupljenosti te utvrdio znači li zastupljenost da zastupnik nacionalnih manjina ima opći politički mandat i ako da, kad i pod kojim uvjetima zastupnik nacionalne manjine ostvaruje opći politički mandat, a kad ta zastupljenost znači savjetodavni karakter bez prava općeg političkog mandata.
…
Milorad Pupovac je jedini od izabranih zastupnika nacionalnih manjina s osvojenih 16 166 glasova za kojeg bi se moglo reći da je izborom stekao uvjetan legitimitet zastupnika s općim političkim mandatom. Zašto uvjetan? Zato što je za tri predstavnika srpske nacionalne manjine ukupno glasovalo 19 534 birača, a svaki birač ima pravo glasovati za tri predstavnika.
Kako je pitanje zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina riješeno u članicama Europske unije?
Model sličan Hrvatskoj ima Slovenija, čiji se zastupnici talijanske i mađarske nacionalne manjine biraju također relativnom većinom u posebnim jedinicama.
Slovenija je, dakle, uz Hrvatsku jedina zemlja Europske unije gdje postoje manjinski zastupnici. Međutim, to se odnosi samo na Talijane i Mađare, koji se smatraju autohtonim nacionalnim manjinama. Građani doseljeni iz drugih republika bivše države koji čine 20 posto stanovništva nisu priznati kao manjine jer se smatraju ekonomskim emigrantima.
Prema podacima Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju većina država članica EU nema predstavnika nacionalnih manjina u svojim parlamentima i to: Belgija, Italija, Austrija, Finska, Grčka, Češka, Estonija, Francuska, Irska, Nizozemska, Španjolska, Litva, Luksemburg, Portugal, Švedska, Velika Britanija. Isto tako i Švicarska i Turska nemaju predstavnika nacionalnih manjina u svom parlamentu.
Izvor:Priznajem.hr/PDN



