ATJ LUČKO: Krvavi plitvički Uskrs

Sutra se navršava 35. obljetnica krvavog Uskrsa na Plitvicama. Tim povodom pripadnici NTJ Lučko na mrežnoj stranici „Specijalna policija – u ratu i miru“ prisjetili su se tih događaja te detaljno opisali tijek same akcije.

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

Krvavi plitvički Uskrs

od 31. ožujka do 02. travnja 1991.

​​

Nakon prvoga oružanog sukoba hrvatske policije i srpskih terorista početkom ožujka 1991. u gradu Pakracu, u zapadnoj Slavoniji, situacija se zaoštrila u Lici. Nacionalni park Plitvička jezera, u svijetu poznat po prirodnim ljepotama (pod zaštitom UNESCO-a) i važan izvor prihoda od turizma, srpski su ekstremisti namjeravali pripojiti SAO Krajini i Srbiji.

S tom je namjerom 25. ožujka 1991. u organizaciji Srpske demokratske stranke na Plitvicama održan proturhrvatski skup. Sutradan, skupština općine Titova Korenica (danas Korenica) nezakonito je smijenila upravu Nacionalnog parka i počela terorizirati radnike nesrpske nacionalnosti. Potom je 28. ožujka 1991. 50-ak pripadnika milicije SAO Krajine iz Knina zauzelo područje NP Plitvička jezera i prekinulo promet na glavnoj državnoj cesti između sjevera i juga Hrvatske. Nasilno su ušli u upravnu zgradu NP Plitvice, kako bi proveli odluku skupštine općine Titova Korenica o pripajanju toga poduzeća tzv. SAO Krajini. Istodobno, u plitvičkom naselju Mukinje srpski ekstremisti bacili su eksploziv na privatnu kuću, a na Koranskom mostu podignuli su zastave SAO Krajine i Jugoslavije.

Takvo nasilno ponašanje ekstremnih pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj i prekid važne državne prometnice hrvatska vlast nije mogla tolerirati.

Nakon što su srpski ekstremisti odbili zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP-a RH) da se povuku s područja Plitvica i deblokiraju državnu cestu iz Zagreba prema Dalmaciji, predsjednik Republike Hrvatske# Franjo_Tuđman je na Veliku subotu donio odluku : „Sutra ujutro do 8 sati Plitvice moraju biti pod našom kontrolom" . 

Akcija „Plitvice“ planirana je i izvedena u dvije etape. Prvo je, malo prije ponoći, #Antiteroristička_jedinica_Lučko kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak snaga hrvatske policije u NP Plitvička jezera. Potom su, u ranim jutarnjim satima 31. ožujka 1991., na sam Uskrs, do Koranskog mosta došli pripadnici #Jedinice_za_Posebne_namjene MUP-a #RH_Rakitje i zajedno s prethodnicom iz ATJ Lučko – kao jake snage MUP-a – krenuli glavnom prometnicom prema Hotelu „Jezero“.

Nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede u okolnoj šumi napali su srpski odmetnici i teroristi. Sukob je potrajao nekoliko sati, jer su otpor odmetnika, dubok snijeg i gusta magla usporavali napredovanje hrvatskih policajaca. Pri kraju akcije, kad je većina terorista već natjerana na bijeg prema Korenici, poginuo je 22-godišnji pripadnik Jedinice za posebne zadatke Rakitje #Josip_Jović , a tijekom akcije ranjena su devetorica njezinih pripadnika. Josip Jović prvi je hrvatski branitelj poginuo u borbi za samostalnost i cjelovitost suverene Republike Hrvatske. Tijekom sukoba poginuo je jedan, a uhićeno 29 srpskih terorista. ATJ Lučko u akciji „Plitvice“ nije imala poginulih i ranjenih.

Pokušaj srpskih terorista krajem ožujka 1991., uoči Uskrsa, zauzmu Nacionalni park Plitvička jezera bio je uvod u otvorenu agresiju Srbije i Crne Gore, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi na Hrvatsku. Ne, odlučna intervencija ATJ Lučko i jedinica za posebno namjenu hrvatske policije, jednako kao i prije toga u rujnu 1990. na Banovini i početkom ožujka u Pakracu, spriječila je srpske ekstremiste u namjeri da već tada ovladaju spomenutim područjem i pokazala da u Hrvatskoj postoje visokomotivirane i uvježbane naoružane snage, spremne na obranu svake stope svoje domovine. Akcija „Plitvice” je hrvatskim građanima koji su prihvatili demokratski izabranu vlast podignula moral i učvrstila vjeru da će Hrvatska izboriti slobodu i sačuvati teritorijalnu cjelovitost.

Izvor: Monografija SPECIJALNA POLICIJA U DOMOVINSKOM RATU