VIJESTI
BADNJAK – hrvatski tradicionalni običaji
Podijeli:

Na Badnjak postoje brojni običaji, kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem.
Badnjak je dan neposredne priprave za proslavu Božića, obilježen iščekivanjem i posebnim obredima, a kulminira polnoćnom Misom. Ime dolazi od staroslavenske riječi "b'deti", što znači "bdjeti", "biti budan" ili "čekati", što je povezano s običajem paljenja badnjaka – drva ili panja – koje se uz svečani obred unosilo u kuću i stavljalo na ognjište da gori, simbolizirajući svjetlo i toplinu Kristova rođenja.
U mnogim krajevima Hrvatske običaji su uključivali unošenje triju panjeva, rasprostiranje slame, izradu jaslica i paljenje svijeća. Pšenica, koja je na Badnju večer zauzimala središnje mjesto na stolu, često je bila ukrašena vrpcom u bojama hrvatske trobojnice, a u sredini se stavljala svijeća – simbol svjetla koje je donio Krist.
Unošenje slame u kuću, što je obično činio glavni član obitelji, označavalo je početak božićnog slavlja. Slama je bila razasuta po podu, a manji dio postavljao se na stol ispod stolnjaka. Ovaj čin evocirao je prizor Isusova rođenja u štalici. U nekim krajevima, na Badnju noć ukućani su spavali na slami, prisjećajući se skromnosti Božjeg dolaska.
Do kraja 19. stoljeća kitilo se rijetko. Drvce, najčešće jela ili bor, ukrašavalo se jabukama, orasima, suhim voćem, lančićima od papira, staklenim figurama i svjećicama koje su se palile u svečanim trenutcima. U primorskim krajevima djeca su kuću ukrašavala grančicama bršljana, kadulje i bora, simbolima životne snage usred zimskog mirovanja prirode.
Jaslice, smještene ispod božićnog drvca, podsjećaju na noć Isusova rođenja. Izrađivane od gline, drveta ili gipsa, jaslice su se prvotno nalazile samo u crkvama. Prema povijesnim zapisima, sveti Franjo Asiški izradio je prve jaslice u prirodnoj veličini 1223. godine, dok su u domove stigle tek u 19. stoljeću.
Badnjak je i večer završnih priprema za Božić. Sve kućanske poslove trebalo je privesti kraju prije večernjih zvona, uključujući pripremu jela i kolača. Iako se za Badnjak postilo, Božić je donosio bogatiji objed, a božićni kolač – božićnjak – stajao je na stolu do Sveta tri kralja.
Ova noć ispunjena je uspomenama i radosti, odlaskom na polnoćku i zajedničkim trenutcima obitelji. Iako su tradicije tijekom vremena doživjele promjene, mnogi običaji, poput unošenja slame ili postavljanja jaslica, ostali su živi, unoseći duh blagdana u naše domove.
I dok vanjski sjaj i komercijalizacija sve više obilježavaju predbožićno vrijeme, Badnjak nas podsjeća na prave vrijednosti – zajedništvo, nadu i toplinu koje dolazak Božića donosi.
Izvor:PDN/Foto:Snimka zaslona
Autor: Krešimir Cestar



