Banke su znatno smanjile viške koje su držale kod HNB-a

Europska središnja banka je unazad dvije godine držala svoje ključne kamatne stope na prilično visokim razinama kako bi motivirala poslovne banke da imobiliziraju novac iz sustava, a kako bi se na taj način djelovalo protiv inflacije. Jer, kada su ključne stope niske, niske su i stope na kredite, što raste potražnju, a onda i cijene.

To se željelo spriječiti, a takve posljedice politike su ogromne viškove likvidnosti poslovnih banaka na računima kod središnjih banaka.

U Hrvatskoj se kretalo oko 15 milijardi eura, temeljem čega je HNB bankama isplaćivao masne kamate od pola milijarde eura godišnje. Banke su zgrtale ogromne dobiti, a da nisu ni orale ni kopale.

Ne, od sredine prošle godine ECB mijenja ploču, pa počinje snižavati ključne stope. Trenutno stopa po kojoj se bankama ukamaćuju depoziti kod HNB-a (deposit facility rate) iznosi 2 posto, što je upola manje od 4 posto, što je bila njena najviša razina.

Rast kredita

Zanimalo nas je stoga jesu li banke počele povlačiti viškove likvidnosti jer im ih držati kod HNB-a više nije toliko isplativo. I gdje su uopće ti viškovi završili?

»Bazen« kreditiranja građana već je pomalo iscrpljen, a uvedeni su i dodatni limiti. Korporativna potražnja je pak priča za sebe.

U nedavnoj anketi HNB-a srednje i male otvorene tvrtke govore da se radije financiraju vlastitim sredstvima i odgodom plaćanja nego bankovnim kreditima.

Velike tvrtke su upućene na banke, no njima su otvoreni i drugi kanali financiranja. »Odgoda plaćanja« u biti znači zavlačenje u plaćanju što je specifičnost poslovanja u Hrvatskoj.

Država se pak podosta financira kod građana, prodajući im narodne obveznice i trezorce.

Iz Hrvatske udruge banaka potvrdili su da banke manje novca drže u HNB-u jer im to više nije toliko isplativo, a tvrde i da su se stoga – okrenule kreditiranju tvrtki.

– Banke su krajem lipnja na računima prekonoćnih depozita kod HNB-a držale 10,3 milijarde eura, što je oko 16 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Uz nižu kamatnu stopu na prekonoćne depozite, niža osnovica znači da – sukladno najavama – ovaj izvor prihoda postupno gubi na značaju. Zbog toga, i zbog uobičajenih poslovnih razloga vezanih uz gospodarski rast, banke su snažno okrenute kreditiranju što se vidi u podacima o kreditima. Oni odražavaju i daljnju dinamičnu potražnju.

Prema lipanjskim podacima, godišnja stopa rasta neto kredita u usporedbi s lipom 2024. iznosila je 13,5 posto za stanovništvo i 11,9 posto za poduzeća. To ukazuje na snažnu kreditnu potražnju.

Unatoč zaoštravanju kreditnih kriterija za stanovništvo od srpnja, potražnja neće nedostajati, a veća orijentacija poduzeća za financiranje putem tržišta kapitala ni u kom slučaju ne predstavlja supstitut kreditnog financiranja.

Naprotiv, orijentacija k tržištu kapitala znači bolju kapitaliziranost i rast poduzeća, što već u srednjem roku osnažuje potražnju za kreditima koje su banke spremne zadovoljiti uz povoljne uvjete koji trenutno prevladavaju na tržištu.

Hrvatska ima peti najmanji trošak zaduživanja za poduzeća u europodručju, s prosječnom kamatnom stopom od 3,6 posto za nove plasmane u svibnju 2025., tvrdi HUB.

I u HNB-u su potvrdili da je stanje imobiliziranih viškova likvidnosti palo, te da su banke stoga ove godine platile nešto manje kamata.

– HNB je bankama na ime kamata na prekonoćne depozite u prvih sedam mjeseci 2025. godine ukupno isplatio 188,8 milijuna eura.

U 2024. HNB je bankama isplatio 532,2 milijuna eura kamata na prekonoćne depozite, au 2023. godini je po istoj osnovi bankama isplaćeno 478,9 milijuna eura.

Tijekom 2023. prekonoćni depoziti banaka na njihovim računima kod HNB-a prosječno su iznosili 14,3 milijarde eura, au 2024. 14 milijardi eura. U prvih sedam mjeseci 2025. godine prekonoćni depoziti banaka na njihovim računima kod HNB-a prosječno su iznosili 12,8 milijardi eura.

Zadnje stanje viške likvidnosti (15. kolovoza 2025.) iznosi 12,2 milijarde eura, a najveća razina tijekom posljednje dvije godine iznosila je 17,1 milijardu eura (29. prosinca 2023.), navode u HNB-u.

Nisu, međutim, potvrdili da je nekoliko milijardi eura koje su banke povukle nužno završilo samo u kreditiranju. HNB daje širu sliku pa podsjeća da kreditna aktivnost banaka sama po sebi ne utječe na ukupnu razinu više likvidnosti, već dovodi tek do njegove preraspodjele među bankama u domaćem sustavu.

Potraga za drugim prilikama

– Do promjene u ukupnoj razini više likvidnosti dolazi tek ako sredstva od kredita napuste domaći bankovni sustav, kroz odjeljke u gotovini ili u inozemstvu.

Višak likvidnosti hrvatskog bankovnog sustava u srpnju 2025. iznosio je 10,8 milijardi eura, što je za 4,6 milijardi eura manje nego krajem prošle godine.

Pritom je najviša razina viške likvidnosti, kako je navedeno, tijekom posljednje dvije godine iznosila je 17,1 milijardi eura. U smjeru smanjenja viške likvidnosti tijekom ove godine djelovali su odljevi likvidnosti u prekograničnim platnim transakcijama uglavnom uslijed pogoršanja zalde na tekućem računu platne bilance, kao i ulaganja banaka i ostalih financijskih institucija u inozemne vrijednosne papire, povećanje depozita mirovinskih fondova kod HNB-a, dok je u suprotnom smjeru djelovao priljev gotovine eura iz inozemstva (u mjeri u kojoj su banke položene dio tog). priljeva polagale u HNB-u) te smanjenje depozita države kod HNB-a, tumače u središnjoj banci.

To korespondira sa zaključkom koji je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić još krajem prošle godine iznio da su se banke, predviđajući da će im prihodi po osnovi kamata kod središnjih banaka uskoro pasti, počele »hedgirati«, odnosno štititi se od takvog scenarija, stavljajući se u različite inozemne financijske instrumente.

Spomenuo je tada i odljev sredstava i smanjenje viška koje drže kod HNB-a.

Ovih dana smo ga pokušali kontaktirati, no nismo uspjeli. Ne, ovaj je scenarij očito još aktualniji, s obzirom na to da su fiksni prinosi dodatno pali da su banke motivirane tražiti druge prilike.

Pogoršanje salate

Upravljanje likvidnošću jedan je od najvažnijih zadataka banaka. Naravno da banke moraju biti superlikvidne jer sve ostalo ruši reputaciju i izaziva stampedo. Ne, ovdje je riječ o viškovima za koje također nije dobro da su preveliki jer govore o bezdejnosti kreditne politike.

Sada je viši viši smanjen jer je došlo do odljeva nakon plaćanja uvoza, ulaganja financijskih institucija preko granice, ali i rasta kredita.

– Kao udio u ukupnoj imovini, višak likvidnosti polovinom 2025. godine iznosio je oko 12 posto aktivnih banaka, što je i dalje zamjetno više od 7 posto aktivnih banaka na razini europodručja, kažu u HNB-u.